Centar za mirovne studije (CMS) upoznao je u petak novinare s tematikom zapošljavanja migranata u Hrvatskoj, upozorivši da je problem, uz visoku stopu nezaposlenosti, nepoznavanje jezika, diskriminacija na tržištu rada, nepriznavanje kvalifikacija te otežan pristup programima prekvalifikacije i dokvalifikacije.
Kada migranti i dobiju posao, to su često slabije plaćeni i poslovi koji nisu u skladu s kvalifikacijama, u neadekvatnim radnim uvjetima uz kršenje radničkih prava, upozorila je Sara Kekuš iz Centra na briefingu o zapošljavanju migranata.
>>> HGK podržava povećanje kvota za strane radnike iako su one samo ‘vatrogasna’ mjera
Navela je da je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prvoj polovici 2017. u evidenciji Zavoda registrirano 916 stranaca, 124 osobe kojima je odobren azil i tri pod supsidijarnom zaštitom (ta se zaštita daje strancu koji ne ispunjava uvjete za azil, a čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla). Od toga broja zaposleno je ukupno 448 stranaca, 36 azilanata i jedna osoba pod supsidijarnom zaštitom.
Propisi
Uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rad stranaca propisani su Zakonom o strancima. Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote o kojoj odluku donosi Vlada; državljani zemalja članica Europske unije/Europskog gospodarskog prostora imaju jednaka prava na zapošljavanje kao i državljani Hrvatske, osim zemalja koje su zadržale ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika, objasnila je. Državljani trećih zemalja u Hrvatskoj mogu raditi kao sezonski radnici, kao upućeni radnici, uz posjedovanje EU plave karte te kao visokokvalificirani radnici.
Za rad u Hrvatskoj državljani trećih zemalja moraju ispuniti uvjete za dobivanje dozvole za rad i boravak, a uvjete ispunjavaju samo u slučaju da već imaju potpisani ugovor o rada ili bar potvrdu o prijavi rada, pojasnila je Kekuš.
Osobe kojima se odobri azil, kao i osobe pod supsidijarnom zaštitom, ostvaruju pravo na rad kao i hrvatski državljani od trenutka kada su neprekidno 9 mjeseci u postupku traženja međunarodne zaštite.
>>>HUP – nove kvote za zapošljavanje stranaca; obrazovnom reformom do zapošljavanja domaćih
Kompetentne državne institucije trebale bi, kazala je novinarima Kekuš, migrante pravovremeno informirati o pravima i mogućnostima te monitorirati i primjereno reagirati na sve nepravilnosti i povrede radničkih prava. Treba im omogućiti učenje hrvatskog jezika, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju.
DRIM
Novinari su na briefingu obaviješteni i o projektu DRIM, nastalom u sklopu Interreg programa EU koji okuplja partnere iz Slovenije, Austrije, Hrvatske, Njemačke, Češke, Slovačke, Mađarske, Srbije i BiH. Započeo je 2017. i traje od rujna 2019. s ciljem stvaranja Dunavskog kompasa - online registracijske platforme koja će biti dostupna na jezicima zemalja partnera, ali i najčešćim jezicima migranata.
Cilj je ponuditi središnje mjesto za sva integracijska pitanja koje mogu koristiti krajnji korisnici, migranti, kao i institucije i organizacije koje se s njima svakodnevno susreću. Centru za mirovne studije je nacionalni strateški partner Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
>>>HGK: Uvoz građevinskih radnika ‘čuva radna mjesta’
O slovenskim iskustvima govorila je Nataša Rogelja. Rekla je kako je DRIM nastao iz nastojanja da se sve potrebne informacije mogu naći na jednom mjestu te da je njegov prethodnik bio Zavod za zapošljavanje Slovenije koji je detektirao problem. To je transnacionalni višenamjenski alat koji pomaže ljudima da se lakše snalaze u drugim zemljama s ciljem pojednostavljenja kompliciranih administrativnih postupaka, kazala je Rogelja.