Hrvatska bi bez novih investicija u istraživanje i razvoj, do 2035. godine mogla ostati bez proizvodnje nafte i plina, kazao je u petak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na konferenciji o hrvatskom energetskom tržištu u Europskoj energetskoj uniji. Iznoseći da je pad domaće proizvodnje nafte u prosjeku godišnje oko deset, a plina oko petnaest posto, Ćorić je istaknuo kako je samo novom proizvodnjom i novim investicijama u istraživanje i razvoj moguće zaustaviti te negativne trendove.
Izazovi koji po njegovu mišljenju u bliskoj budućnosti stoje pred hrvatskom energetskom politikom, su određivanje optimalnog energetskog miksa, usklađivanje s ciljevima energetskog razvoja EU-a te donošenje primjerenog zakonskog okvira, što prije svega znači transparentna tržišna pravila.
- EU ima pet stupova energetskog razvoja: sigurnost opskrbe, integraciju u jedinstveno EU-ovo tržište, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2 iz energetskog sektora te poticanje istraživanja i razvoja", rekao je Ćorić.
>>>Snaga: Nema dokaza da je kopneni LNG terminal ekološki prihvatljiviji od plutajućeg
Nabrojao je nekoliko zakona koji su na snazi ili su pred donošenjem i koji bi Hrvatsku mogli približiti tim EU-ovim načelima. U tom je kontekstu spomenuo Zakon o tržištu plina, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin te Zakon o obnovljivim izvorima energije. Istaknuo je i da kontroverze oko budućeg LNG terminala na Krku šire oni koji ga ne žele, odnosno imaju interes da se on ne izgradi.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević kazao je kako su energetika i zaštita okoliša primarne teme EU-a. Prema viziji, EU-ovi građani bi u budućnosti trebali imati pristupačne cijene energenata, pri čemu bi se najviše računa vodilo o socijalno najugroženijima. Jeftiniji energenti došli bi, međutim, kao posljedica novih tehnologija za što su potreba velika ulaganja u infrastrukturu i to na području cijele Unije, kaže Baričević.
>>>Barbara Dorić nova je direktorica tvrtke LNG Hrvatska
Stoga i sredstva EU-ovih fondova namijenjena održivom energetskom razvoju iznose 23 milijarde eura za razdoblje od 2014. - 2020.
Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago kaže da pri kreiranju energetskog miksa prvenstveno treba voditi računa o hrvatskim interesima, odnosno energetskoj neovisnosti. I on smatra da energetska strategija države zahtijeva snažna ulaganja. Hrvatska još uvijek ima dugogodišnji potencijal što se tiče ugljikovodika, smatra direktor strategije i razvoja Ine Hrvoje Glavaš.
I za Barbaru Dorić, novu direktoricu tvrtke LNG Hrvatska, plin će još niz godina biti dominantan energent. Dorić je kazala da je Hrvatska i dalje zanimljiva stranim investitorima u pogledu proizvodnje i eksploatacije energenata, prvenstveno kada je riječ o eksploataciji na kopnu.