Snaga i potencijal vjetra su ogromni, toliki da mogu preoblikovati naš energetski sustav, potaknuti energetsku neovisnost i rast gospodarstva. Ta je snažna poruka odaslana s prvoga domaćeg znanstveno-stručnog skupa na temu razvoja i budućnosti sustava energije vjetra, koji je na jednom mjestu okupio proizvođače, stručnjake i donositelje politika iz područja energetike i obnovljivih izvora energije.
Šibenik nije odabran slučajno
Konferencija ‘Dani dobroga vjetra‘ održana je na Svjetski dan vjetra 15. lipnja, nimalo slučajno u Šibeniku, središtu županije s najviše instaliranih vjetroelektrana i gradu u kojemu je prije nekoliko godina otvoren Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora.
>>>Hrvatski i Češki vjetroparkovi od sada u rukama litvanske grupa Achema
Na nizu izlaganja i panel-rasprava govorilo se o potencijalu tog obnovljivog izvora energije, trendovima, novim poticajnim modelima, zakonodavnom okviru, investicijama, vjetroelektranama u elektroenergetskoj mreži i drugim relevantnim temama. S ciljem da upoznaju javnost s prednostima iskorištavanja energije vjetra, skup su organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske, gospodarsko-interesno udruženje koje okuplja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora s više od 80 posto ukupno instalirane snage.
>>>WindEurope: Ulaganja u energiju vjetra na najnižim razinama u tri godine
– Trebamo raditi na sinergiji, iskoristiti sve potencijale, snažno i hrabro odraditi eenergetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima energije i biti zajedno na putu prema energetskoj nevisnosti Hrvatske – sažela je bitno Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora Hrvatske.
Ministar energetike Tomislav Ćorić rekao je da je sustav obnovljivih izvora energije
hrvatska budućnost. Novi zakon pred Vladom bi se mogao naći već ovoga ljeta, a
energetska strategija trebala bi biti dovršena do kraja godine
O vjetroelektranama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu izlagao je Mario Gudelj, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) i iznio podatke da je na elektroenergetsku mrežu priključena 21 vjetroelektrana ukupne snage 574 megavata i da je ukupna proizvodnja lani iznosila 1088 gigavatsati, 11 posto od proizvedene električne energije u elektranama priključenima na mrežu.
>>>Europa u 2017. povećala kapacitete za proizvodnju struje iz energije vjetra na moru
Skupu se obratio i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, rekavši da je sustav obnovljivih izvora energije hrvatska budućnost, da bi se novi zakon koji regulira to područje i koji bi proizvodnju trebao učiniti pristupačnijom i lakšom pred Vladom mogao naći već ovoga ljeta, kao i da bi energetska strategija trebala biti dovršena do kraja tekuće godine.
Budućnost vjetra
Na panel-raspravi na temu kako vjetroelektrane mogu pomoći elektroenergetskoj mreži raspravljalo se o potrebi stvaranja tržišta pomoćnih usluga i usluga uravnoteženja, potrebi za novim dalekovodima o tome što će njemački model premija koji se nastoji implementirati u Hrvatskoj donijeti povlaštenim proizvođačima struje iz obnovljivih izvora odnosno hoće li im dugoročno biti korisniji ili možebitno štetniji u odnosu na trenutačni model ukupnog otkupa proizvedene električne energije. Otvoreno je i pitanje kako se nakon premijskog modela kao prijelaznog rješenja, snaženjem proizvođača energije iz obnovljivih izvora, treba početi razmišljati o čistom tržišnom modelu.
Na trećem panelu bilo je riječi o potencijalu novih investicija vjetra i sunca u Hrvatskoj i regiji, kao i novim modelima financiranja. Čuli smo, uz ostalo, kako se nakon uspješno provedenog projekta grupnog financiranja u solarnu elektranu Križevački sunčani krovovi za provedbu sličnog modela Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) javljaju i iz drugih lokalnih sredina te kako je Zadruga za etično financiranje (ZEF) ulozima svojih članova kupila vjetroelektranu u Blatu na Cetini i kako će zadrugari povrat investicije ostvariti prodajom električne energije.
Vjetroturbina u 3D tisku
Na skupu je gostovao i znanstvenik Sven Maričić te predstavio svoj model vjetroturbine izrađene 3D tiskom. Izrađeni prototip u stanju je proizvoditi struju dovoljnu za napajanje LED žarulja, a ideja je razviti funkcionalnu vjetroturbinu od recikliranih materijala koja je u stanju davati dovoljno struje za napajanje mobitela, baterija i drugih malih i mikrouređaja te je implementirati u Tanzaniji.
>>>HEP ide snažnije u vjetar i solare, RWE namjerava s HEP-om graditi solarnu elektranu
Predstavljen je i donacijski projekt za mlade ‘Vjetar u leđa‘, koji pokreće austrijska tvrtka RP Global, vlasnik najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj kod Danila nedaleko Šibenika, a zanimljivo je da je glavni sponzor skupa na temu obnovljivih izvora energije bio Petrol, slovenski trgovac naftom i naftnim derivatima, inače stopostotni vlasnik vjetroelektrane Glunča kod Boraje nedaleko Šibenika.