Aktualno
StoryEditor

Danijel Jukić: Naši se radnici ne grebu za bauštelu, radije bi radili na skeli na Firulama

01. Travanj 2017.

Kao što mnoštvo školovanih i ambicioznih mlađih ljudi napušta ‘zemlju znanja‘ Hrvatsku i traži svoju životnu sreću i afirmaciju što dalje od nje, tako ima i poduzeća koja ozbiljno izlaze na međunarodno tržište. Također, ne iz onih zdravih poduzetničkih pobuda naraslih na stvarnom rastu i razvoju, nego zato što očekuju da im, za razliku od domaćih uvjeta kad ne mogu od države naplatiti svoja potraživanja, tamo posao bude pošteno i na vrijeme plaćen.

Ne treba podsjećati kakvu je golgotu prošao građevinski sektor nakon udara svjetske krize 2008. Oni ‘heroji‘, kao tvrtka Jukić-DAM Danijela Jukića iz Otoka kod Sinja, koji su i to preživjeli, svjedoče o specijalizaciji u kombinaciji sa širenjem na ranije ‘neisplativa‘ područja kao o receptu opstanka, ali i stjecanju kvalitetnih referencija koje pomažu u sklapanju novih poslova.

U nazivu tvrtke uz prezime Jukić je i nastavak DAM, a to su, objašnjava Danijel, inicijali triju sinova – Dominika, Ante i Marina, a taj nastavak ostao je iako je u međuvremenu stigao i četvrti sin Ivan. Danijelova životna i poslovna priča vezane su uz Njemačku, gdje je živio s roditeljima na privremenom radu i dva brata.

Projekti ESCO

Nakon povratka u Hrvatsku, registrirao je početkom 2000. obrt Jukić-DAM, specijaliziran za strojno žbukanje i izvođenje fasaderskih radova. Prateći razvoj energetskog segmenta u fasaderstvu, obrt Jukić-DAM je 2008. imao već 85 zaposlenih i pretvorio se u poduzeće Jukić-DAM. U prvim godinama poslovanje Jukić-DAM-a odvijalo se uglavnom u blizini sjedišta, na širem području Makarske sve do Dubrovnika. Ipak, od 2006., ističe Jukić, jako je krenula stanogradnja, počela su se graditi cijela stambena naselja, među kojima i ono najveće – Sopnica Jelkovec, u sklopu koje je Jukić-DAM dobio posao na 14 zgrada. Osim toga otvarali su se poslovi u Zagrebu, Rijeci, za razne velike tvrtke, a sve su to bili poslovi gradnje toplinskih ovojnica.

U građevinskoj tvrtki Jukić-DAM iz Otoka kraj Sinja spremno čekaju poslove u energetskoj obnovi, za koje su specijalisti. Ako pak taj državni program s potporama ne krene prema planu, onda eto i njih još više i jače u pohodu za poslovima u Njemačkoj. Ondje već, među ostalim, obnavljaju zgrade za NATO.

Važan element u konkurentnosti u građevinarstvu je i odgovarajuća oprema. Dio je nabavljen vlastitim sredstvima, a velik dio nabavljen je bankovnim kreditima, među kojima su dva bila HBOR-ova.

Prošle godine Jukić se uključio u pilot-projekt ESCO energetske obnove splitske bolnice Križine, u kojoj je nositelj bila žminjska tvrtka ESCO Energy, s čijim se vlasnikom Gracianom Rudanom do tog projekta nije poznavao.

- Neposredno prije početka te suradnje završili smo u Rijeci fasade na 11 nebodera. Uspješno ispunivši sve ugovorene obveze u bolnici Križine zajednički smo se dokazali, pa smo tu suradnju nastavili i na energetskoj obnovi karlovačke Opće bolnice, nakon koje se vraćamo u Split na sličan zahvat prema modelu ESCO na KBC-u Firule. Tridesetak posto tog posla povjerit ćemo jednoj domicilnoj provjerenoj tvrtki, jer imamo ugovorene i druge poslove. Da nešto i zapne, Rudan kao nosilac ima nas koji možemo uskočiti radi ispunjenja ugovorene dinamike – kaže Jukić.

Slučajni investitori

Ti poslovi koji su u međuvremenu ugovoreni odnose se na Njemačku, a dogodili su se, kaže Jukić, recimo, slučajno. Naime, njemački investitor kupio je obiteljsku kuću na Braču, htio ju je adaptirati, pa se interesirao tko bi to mogao kvalitetno napraviti, i tako je preko nekih prijatelja glas došao i do Jukića. Ta kuća na Braču ubrzo je od istog investitora Jukiću donijela narudžbu za 36 kuća s po tri ili četiri stana u Njemačkoj.

- Kad obavimo taj posao, s istim smo investitorom već ugovorili i obnavljanje vojarni kod Frankfurta kojima se služio NATO. To smo trebali prvo početi raditi, ali je taj investitor bio nezadovoljan s rumunjskim izvođačima s kojima je najprije ugovorio onih 36 kuća, pa ih je potjerao i onda angažirao nas. Budući da je rok za dovršetak kraj ožujka sljedeće godine, to je postalo prioritet, a osam zgrada s po 27 stanova za NATO počet ćemo obnavljati paralelno s privođenjem prvog posla kraju. To je relativno velik projekt, cijene su malo povoljnije, što može biti povoljnost i za naše radnike koji će moći zaraditi više nego na domaćim skelama jer će u skladu s propisima EU biti plaćeni prema normativima koji vrijede u Njemačkoj - najavljuje Jukić nove poslove.

Usprkos očekivanjima među radnicima nema grebanja za taj rad u Njemačkoj, kaže Jukić, jer je među njima mnogo obiteljskih ljudi kojima je draže raditi na skeli u Firulama i biti svaki dan kući nakon posla, nego voditi terenski život u Njemačkoj za osjetno veću plaću. U svakom slučaju, Jukić taj ulazak na njemačko tržište, koje dobro poznaje još iz mladih dana, ocjenjuje vrlo važnim u perspektivi poslovanja Jukić-DAM-a, jer obavi li sve kako je ugovoreno, eto odličnih referencija za širenje posla na tržištu koje, za razliku od domaćega, ne poznaje neplaćanje obavljenih poslova. U vrijeme ugovaranja tih poslova na domaćem tržištu nije bilo mnogo ugovorenih poslova energetske obnove u kojima je sudjelovao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa svojim potporama u sufinanciranju, pa Jukić nije želio čekati i propustiti odličnu priliku za izlazak na gostujući teren u Njemačku. Međutim, tu je opet problem s kvalitetnom radnom snagom.

- Zidara nema, nema ni tesara ni fasadera ni soboslikara. Razlog je to što se s jedne strane za ta zvanja ne školuje dovoljno učenika, a s druge strane, stjecanjem radnih dozvola za Njemačku dogodio se odljev takvog profila kvalificiranih radnika koji su otišli za većim plaćama, a ovdje nije bilo posla za sve. Sad čekamo otvaranje natječaja za daljnje poslove u energetskoj obnovi, za koje smo specijalisti, i ako se to doista i ostvari, tek ćemo onda imati ogroman problem s nedostatkom radne snage i ispunjavanjem ugovorenih rokova. Ako pak taj državni program s potporama ne krene prema planu, onda eto i nas još više i jače za poslovima u Njemačku – ističe Jukić.

Poslovni moral

Za razliku od spomenutih poslova ESCO-modela, s kojima nije bilo problema, Jukić ističe problem neplaćanja od strane Fonda ZOEU prema obvezama ugovorenim kod izrade toplinskih ovojnica u višestambenim zgradama s upraviteljima tih zgrada.

Fond u pravilu u takvim aranžmanima  preuzima obvezu sufinanciranja izrade projektne dokumentacije s udjelom i do 40 posto. Upravitelji zgrada zadužuju se na bazi fonda pričuve, uđu u kreditne aranžmane kod banaka računajući u kalkulaciji i na taj dio koji će podmiriti Fond.

- Imamo osam takvih nenaplaćenih, a dovršenih i predanih situacija. Prema toj osnovi obvezni smo platiti i PDV, a onda se dogodilo da Fond nije na račune tih zgrada uplatio svoj dio, pa se onda upravitelji zgrada nađu u situaciji da nemaju odakle nama platiti za izvedene radove. Iako država, u ovom slučaju Fond, nije ispunila svoju obvezu, s druge strane nema razumijevanja za to što zato mi nismo u mogućnosti na vrijeme podmiriti obvezu PDV-a po tom poslu. Konkretno, stigla nam je ovrha za 520 tisuća kuna PDV-a, a istovremeno imam od države nenaplaćenih oko 6,3 milijuna kuna, što mi ozbiljno remeti likvidnost poslovanja. Čak i da sam htio tu situaciju premostiti cesijom, ne mogu jer nemam ugovor s Fondom, nego sa zgradom odnosno vlasnicima stanova. Malo meni u toj situaciji znači opravdanje sadašnjeg vodstva da je bivša rukovodeća garnitura u Fondu ispraznila njegov proračun sufinanciranjem svega i svačega u cilju energetske efikasnosti. Ako se takav trend nastavi, ne da ćemo tražiti poslove u Njemačkoj, nego ako treba i u Južnoafričkoj Republici ili bilo gdje drugdje gdje se uredno plati za obavljeni posao. Evo, za primjer, prvi račun za spomenutog investitora u Njemačkoj poslao sam preko WhatsAppa i odmah je bio plaćen, bez obzira na to što je original tek trebao stići redovitim putem. Dakle, ako je namjera bila da se plati, platit će se bez obzira na formu računa, i to govori o sasvim drugačijem poslovnom moralu koji kod nas još uglavnom nije zaživio – kaže Jukić.

26. studeni 2024 01:01