Nešto više od mjesec dana dijeli nas od početka prvog ovogodišnjeg izdanja MAGENTA 1 B2B RUN-a koji će se održati u Splitu, 18. svibnja. Nakon Splita, utrka se seli u Rijeku 1. lipnja, slijedi Osijek 29. lipnja, a posljednje ovogodišnje druženje uz ovaj događaj održat će se 14. rujna u Zagrebu. O važnosti aktivnog načina života, povezanosti sporta i produktivnosti, sportskim navikama Hrvata te trendovima koji spajaju trčanje i poslovnu zajednicu, razgovarali smo s Dijanom Vetturelli, inicijatoricom prve poslovne utrke u Hrvatskoj.
1. Prema istraživanju Eurobarometra dvije trećine Europljana sjedi između 2,5 i 8,5 sati svaki dan. Svaki deseti sjedi i više od 8,5 sati dnevno. Kako unijeti aktivnosti na radno mjesto?
Kroz male aktivnosti tijekom radnog dana može se mnogo učiniti za sprječavanje posljedica predugog sjedanja, što je nužno jer se nekretanje tijekom dana ne može nadoknaditi večernjim aktivnostima. Postoje razni načini za aktiviranje zaposlenika, kroz digitaliju i gamification, do uvođenja programa koje vode treneri. Iz mog iskustva, najveću ulogu imaju uprave kompanija koje moraju preuzeti vodstvo i biti primjer. Ako menadžment stoji iza takvih programa, ako se aktivno uključi i ako se oni provode kontinuirano, a ne stihijski, tada je visoka šansa da se uključe i zaposlenici.
2. Prema istom istraživanju, 42% građana EU nikad ne vježba i ne bavi se sportom. S druge strane, svi su svjesni potrebe za fizičkom aktivnosti, ali kako se doista pokrenuti? Je li faktor grupe koji je često prisutan upravo na radnom mjestu presudan?
Prema istraživanje iz MIT-a, poslovna kultura u kojoj se stvara pozitivni grupni pritisak najefektivniji je za željene promjene na radnom mjestu. Čovjek svjesno bira hoće li se aktivirati ili ne, ali ako je zaposlenik izložen okruženju koje njeguje fizičke aktivnosti, tada će to okruženje podsvjesno oblikovati navike i stavove. Zato je utjecaj grupe i atmosfere koju stvara, presudan za promjenu poslovne kulture.
3. Kakav imidž stvaraju kompanije koje imaju fokus na sportske aktivnosti kao element ulaganja u zaposlenike?
Nuđenje sportskih aktivnosti i programa može doprinijeti imidžu kompanije, posebno kod generacije Y. Prema istraživanjima, za njih plaća nije presudni faktor za zadovoljstvo i odabir radnog mjesta, oni žele spojiti privatne i poslovne interese. Kompanijama bi zato trebalo biti u interesu stvoriti izazovno okruženje. Problem je da se projekti provode jer svi to rade, ali bez promišljanja zašto to radimo. Ako se sportske aktivnosti koriste kao šminka, a nisu usidrene u kulturi kompanije, taj će se imidž brzo srušiti.
4. Koje vrijednosti u radnu sredinu donose zaposlenici koji su sportski aktivni?
Ne bih rekla da sportski aktivni zaposlenici donose određene vrijednosti. U većini slučajeva oni su samozatajni, ali ako im se objasni što želimo postići, oni mogu djelovati kao ambasadori određenih vrijednosti koje je kompanija definirala te ih se može uključiti u internu komunikaciju za širenje željene poruke i stvaranje promjene u kulturi kompanije.
5. Kako sport utječe na produktivnost zaposlenih?
Sport pomaže u smanjenju stresa, pospješuje funkcije mozga, smanjuje rizik od civilizacijskih bolesti te se i tijelo brže i lakše regenerira. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje bavljenje sportom minimalno 150 minuta tjedno, čime se smanjuje rizik za srčana oboljenja za oko 30%, od dijabetesa za 27%, a od raka debelog crijeva i raka dojke od 21 do 25%. Po nekim pokazateljima, Hrvati se u usporedbi s razvijenim europskim državama još uvijek nedovoljno bave sportom, ali u zadnje vrijeme vidimo da se trend i svijest ljudi mijenjaju.
6. Koliko truda, vremena i ulaganja treba da se u tvrtku implementira zdrava radna etika?
Riječ je o ozbiljnom dugoročnom pothvatu koji može biti uspješan samo ako je riječ o strateškoj odluci visokog menadžmenta. U takvom pothvatu, vrlo je važno zaposlenike tretirati kao odrasle i odgovorne osobe. Naime, pokušaji aktiviranja zaposlenika kroz dijeljenje nagrada, kratkog su daha i ne mijenjaju navike, a kamoli kulturu kompanije. S klijentom s kojim smo razradili jedan takav strateški projekt uspjeli smo bez ijedne nagrade aktivirati 15 % zaposlenika na bavljenje trčanjem. Početna implementacija je trajala tri mjeseca, projekt se od tada provodi već tri godine, a broj uključenih zaposlenika svake godine raste.
7. Koliko je utrka MAGENTA 1 B2B RUN uspješna kao alat internih komunikacija?
Promatrajući kompanije koje su sudjelovale na MAGENTA 1 B2B RUN-u, vidjeli smo da su neke kompanije nakon sudjelovanja stvorili ekipe koje redovno sudjeluju i na drugim utrkama. Osim toga, zaposlenici su dobili zajedničku, van poslovnu temu o kojoj mogu razgovarati bez opterećenja o svakodnevnim poslovnim zadatcima, što je važno za rušenje silosa koji se grade među odjelima. Stvaranje preduvjeta da se potakne komunikacija među zaposlenicima, važno je da bi se potaknula razmjena ideja, nužna za poticanje kreativnih procesa. Tvrtka mora aktivno raditi na unutarnjim procesima, jer tek potom instrumenti, kao primjerice MAGENTA 1 B2B RUN, mogu biti podrška ispunjenju tvrtkinih ciljeva i poboljšanju poslovnih rezultata.