Aktualno
StoryEditor

Dino Dogan: Da nije bilo dugoročnog planiranja, Singapur bi i danas bio siromašan

22. Ožujak 2019.

piše: Dino Dogan

Singapur je sa svojih 5,6 milijuna stanovnika i 719,2 km² površine relativno mlada država. Ali to ga ne sprečava danas biti jedna od najprosperitetnijih zemalja u svijetu. S 57.714,30 dolara BDP-a po glavi stanovnika Singapur je 2017. godine bio uz bok SAD-u.

Temelje za to je od 1959. do 1990. godine postavio čvrst i autentičan lider Lee Kuan Yew, tada premijer Singapura. Postavljajući jasnu viziju zemlje i skoro nemilosrdnom disciplinom u njezinoj realizaciji, današnjim generacijama omogućio je da uživaju u uvjetima života na najvišoj svjetskoj razini.

Ni i njihov početak nije bio lagan. Singapur i njegovo vodstvo bili su zatečeni kada je Malezija 1965. godine jednostrano odlučila Singapur otpustiti u samostalnost. Zemlja bez ikakvih prirodnih resursa tada se našla u vrlo nezavidnoj situaciji: teritorijalno ograničenje, masovna nezaposlenost, nedostatak stambenog prostora, poljoprivrednog zemljišta i sirovina poput nafte i pitke vode. Lee Kuan Yew je u toj situaciji svojim sugrađanima ponudio viziju Singapura kao ekonomski i socijalno napredne multikulturne države. I ne samo to. Predstavio je i odgovarajući glavni (master) plan u kojem su bile opisane faze razvoja Singapura.

Pažljivim dugoročnim planiranjem s horizontom od 50 godina, zemlja je riješila probleme visoke nezaposlenosti, skromne infrastrukture i prenapučenosti središta grada te postala ugodan dom za sve svoje stanovnike.

Jedina komparativna prednost

Pažljivim dugoročnim planiranjem s pedesetogodišnjim horizontom Singapur je riješio probleme visoke nezaposlenosti, skromne infrastrukture i prenapučenosti središta grada te postao ugodan dom za sve svoje stanovnike i jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu

Nakon osamostaljenja Singapur se usredotočio na jedinu komparativnu prednost koju je imao: geografsku poziciju. Nalazeći se na križanju svjetskih trgovinskih putova između Azije i Europe, počeo je eksploatirati svoju morsku luku. Danas je luka u Singapuru zajedno s onom u Šangaju vodeća kontejnerska luka u svijetu. Prihodi i dobiti od pruženih logističkih usluga bili su temelj za iduće faze razvoja zemlje. Glavna vodilja pri tome je bila životni standard svih građana Singapura. Tako je šezdesetih godina prošlog stoljeća država sagradila stanove u koje su njezini građani sa stanarskim pravom na 99 godina i povoljnim stanarinama mogli useliti. Pri tome su, za razliku od onih u npr. Hong Kongu, stanovi prostorno vrlo raskošno projektirani. Time su se u startu riješila dva glavna problema koja su mučila stanovništvo: nezaposlenost i smještaj.

Nakon te inicijalne ekonomske i socijalne stabilizacije, u sedamdesetima je počela gradnja suvremene infrastrukture. Dobar dio raspoloživih sredstava ulagao se u razvoj morske luke i popratne logističke infrastrukture. Ali su tada paralelno postavljeni temelji za planiranje budućnosti Singapura u smislu boljeg života za Singapurce, s posebnim naglaskom na održivost.

Standard na svjetskom vrhu

S rastućom ekonomijom i sve boljim životnim standardom, Singapur se u osamdesetim godinama posvetio pružanju kvalitetnog životnog okružja za sve svoje građane. Uslijedila su ulaganja u transportnu infrastrukturu poput podzemne željeznice te širenje flote i mreže Singapore Airlinesa kao i gradnja socijalne infrastrukture. Te investicije bile su preduvjet za diverzifikaciju industrijske strukture Singapura. Singapur, u međuvremenu prepoznat kao atraktivna destinacija za posao i život, počinje privlačiti visokokvalificirane stručnjake u uslužnom sektoru te u istraživanju i razvoju. Pozitivnom selekcijom kadrova iz cijeloga svijeta gospodarstvo bilježi rekordne stope rasta i pretvara se u centar tzv. fintech industrije prvo u Aziji, a potom i na svjetskoj razini. Tom razvoju u prilog zasigurno ide činjenica da je engleski službeni jezik zemlje, što bitno olakšava privlačenje i integraciju stranaca.

U devedesetima Singapur nastavlja gospodarski rasti. Pozitivne efekte tog razvoja dijeli sa svojim stanovnicima, nudeći im više i nove oblike stanovanja i zapošljavanja. Danas 80 posto populacije živi u vrlo kvalitetnim prostorima koje je sagradila država. Pametnim liderstvom i profesionalnim upravljanjem državom/gradom životni standard svih Singapuraca dosegnuo je svjetski vrh. No tu ne staje. Singapur stalno propitkuje, obnavlja i razvija svoj dugoročni plan, kako bi zadržao jednu od vodećih pozicija u svijetu glede ekonomskog i socijalnog prosperiteta.

Prioriteti aktualnoga glavnog plana stoga su usmjereni na gospodarski rast i dobru kvalitetu života te zeleno (ekološki osviješteno) okružje u kojem se (limitirane) resurse iskorištava na najbolji način. Osnova je tog pristupa održivog razvoja integrirano dugoročno planiranje koje uključuje sve dijelove vlade na holistički način. Ciljevi Singapura stoga su održati otporno i živahno gospodarstvo, pružiti dobru kvalitetu života i razviti osjećaj za dobro svih, daljnji razvoj na ekološki odgovoran način te optimizacija limitiranih zemljanih i morskih površina.

Prostorna ograničenja Singapur često dovode u situaciju da se mora odlučiti između konkurentnih prijedloga kako raspoložive površine iskoristiti. Stoga mora primijeniti dugoročni pogled kako bi zadovoljio trenutačne potrebe a da ne ugrozi potrebe i izbore budućih generacija. O čemu Singapur vodi brigu kada tako planira? Da je prihvatljiv za stanovanje, dinamičan, ugodan, praktičan i održiv.

Singapur je i grad i država. Utoliko mora zadovoljiti mnoštvo različitih potreba života u gradu, ali mora i zadovoljiti državne potrebe za obranom i sigurnom opskrbom vodom. Singapur danas pet posto svog BDP-a ulaže u obranu pa više ne čudi činjenica da raspolaže s nekoliko vojnih zračnih luka i iznimno modernom letećom opremom koja je u stalnoj uporabi.

Borba za svaku kap vode

Ozbiljan problem, međutim, predstavlja opskrba vodom. Danas se 50 posto potreba za vodom pokriva uvozom iz Malezije, s obzirom na to da Singapur ne raspolaže nijednim prirodnim izvorom vode, osim kišnice. U njemu se danas troše 152 litre vode po stanovniku na dan. Cilj je tu potrošnju daljnjom edukacijom stanovništva i još učinkovitijem korištenjem vode do 2030. godine smanjiti na 140 litara po danu. I dok neke zemlje poput Hrvatske ne mare previše za činjenicu da gubici u vodoopskrbnom sustavu dosežu i 50 posto, u Singapuru se vodi borba za svaku kap vode.

[caption id="attachment_379519" align="aligncenter" width="750"] Panorama Singapura[/caption]

Impresivno je doživjeti kako stanovnici cijene činjenicu da je Singapur jedina zemlja u tom dijelu svijeta u kojoj vodu možete bezbrižno piti iz kućne slavine. Djelotvornim sakupljanjem kišnice i energetski intenzivnom desalinizacijom pokušava se smanjiti ovisnost o Maleziji. Tome dodatno pridonosi pročišćavanje otpadnih voda do te mjere da se ponovno mogu piti. Singapur je u međuvremenu zajedno s Izraelom vodeća zemlja u svijetu u toj tehnologiji i počeo je izvoziti svoje znanje. Očigledni nedostatak tako je pretvorio u svoju prednost.

Drugi ozbiljan problem su već spomenuta ograničenja zemljanih površina i teritorijalnih voda. Rješenje je Singapur pronašao u nasipavanju tla i odgovarajućem smanjenju površine svojih teritorijalnih voda. Međutim, i tu se razmišlja strateški i uzima u obzir dugoročne trendove. Stoga je minimalna visina novih nasipa podignuta s 2,5 na pet metara kako bi se ublažili negativni efekti podizanja razine mora uslijed globalnog zatopljenja. Potonji trend je Singapur naveo i na razmišljanje kako luku održati konkurentnom u scenariju da se otvori plovni put preko Arktika. Odgovor Singapura na taj izazov je premještanje luke na drugu stranu otoka, čime se bitno skraćuje manevarsko vrijeme brodova i vrijeme za otpremanje. Tome u prilog ide i opremanje nove luke najmodernijom opremom za manipulaciju robe. Nova luka trebala bi biti puštena u pogon 2030. godine. Prostor trenutačne luke bit će prenamijenjen u turističke svrhe, jer Singapur i u tom sektoru vidi prostor za razvoj svojega gospodarstva.

Singapurski poučci

Na kraju se postavlja pitanje kako Singapur upravlja svojim bogatstvom? Industrije i tvrtke od nacionalnog interesa država je zadržala u svojem vlasništvu. Tom imovinom upravlja posebna državna agencija. Za sva ostala ulaganja država je osnovala tvrtku za komercijalna ulaganja, koja je također u vlasništvu države. No država ne upravlja tom tvrtkom, nego je vode profesionalni menadžeri.

Što se od Singapura može naučiti? Prije svega da se isplati dugoročno planiranje i dosljedno izvršenje. Da je stajanje na mjestu nazadovanje. Da neprestana volja i sposobnost aktivno se uhvatiti ukoštac s aktualnim i nadolazećim izazovima jamče održivu konkurentnost na svjetskoj razini. Da lideri moraju biti autentični i u svakom trenutku izvršavati ono što govore. Primarna vodilja im je održiva dobrobit države i svih njezinih stanovnika. Da se održivi uspjeh temelji na pozitivnoj selekciji uposlenika i upravljanjem učincima. Korupcija se tretira kao najveće zlo i kažnjava drakonskim kaznama. Da se loša startna pozicija i/ili nedostaci pametnim razmišljanjem i djelovanjem mogu pretvoriti u prednosti. Da u nekim stvarima u pozitivnom smislu valja biti drugačiji od drugih. To je bit svake inovacije. Napokon, da pozitivna i agilna sredina te stabilni investicijski uvjeti privlače kvalitetne strane investicije. Zvuči vam previše agresivno ili neizvedivo na ovim prostorima? Onda se zadovoljimo frazom da i mi imamo plan te dalje gledajmo kako nas druge zemlje svojim marljivim radom pretječu.

01. studeni 2024 00:48