Protekle godine na redovitom repertoaru domaćih kina igralo je šest dugometražih igranih hrvatskih filmova, što je dvostruko manje nego godinu prije, a od domaće produkcije najviše su uspjeha na međunarodnim festivalima imali dokumentarni i animirani filmovi.
>>>‘Teret‘ je najbolji film 16. Zagreb Film Festivala
Filmsku godinu otvorila je premijera filma Ivana Salaja "Osmi povjerenik", koji je aktualni hrvatski kandidat za nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku. Hoće li biti nominiran za tu prestižnu nagradu znat će se 22. siječnja. Prema bestseleru Renata Baretića, film donosi priču o osebujnim stanovnicima otoka Trećića kojima ne treba domovina, vlast i crkva, no idilu im kvari dolazak arogantnog mladog političara (Frano Mašković), koji je po kazni dobio zadatak da organizira izbore, što nikome dotad nije uspjelo.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=t_gQwSTAUU8[/embed]
Na Pulskom filmskom festivalu film je osvojio nekoliko Zlatnih arena, među kojima i onu za najbolju sporednu mušku ulogu (Borko Perić), a na Beach Film Festivalu u Ohridu proglašen je najboljim igranim filmom. Prema podacima iz medija, u kinima ga je pogledalo oko 31,5 tisuća ljudi, gotovo dvostruko manje od prošlogodišnjeg najgledanijeg filma, "Uzbuna na Zelenom Vrhu", koji je imao 64.642 gledatelja.
Film "Comic Sans" Nevija Marasovića imao je oko 12,9 tisuća gledatelja, a na Pulskom filmskog festivalu je osvojio, među ostalim, nagradu publike Zlatna vrata. Nakon hvaljenog filma "Vis-a-Vis", redatelj se tim filmom vratio na Vis, s pričom o ocu i sinu (Zlatko Burić i Janko Popović Volarić), kojima otočna izolacija omogući da se stvarno suoče jedan s drugim i sa samima sobom.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=uaJbby0nMfc[/embed]
Na Međunarodnom filmskom festivalu u Beogradu FEST Marasovićev film proglašen je najboljim u regiji, dok je Janko Popović Volarić na Festivalu filmova mediteranskih zemalja u Aleksandriji osvojio nagradu za najbolju mušku ulogu.
Krajem rujna premijerno je prikazan i novi film Arsena Antona Ostojića, akcijski triler "F 20", kojega je u kinima vidjelo oko 4,7 tisuća ljudi. Ostojić je režirao suvremenu priču s mladim glumcima u glavnim ulogama - Rominom Tonković i Filipom Mayerom, koji prenose uzbudljivu priču o nečemu što je trebao biti vikend života.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=Tq4O0jSWBcc[/embed]
U kinima je igrao i dugometražni prvijenac Barbare Vekarić "Aleksi", ‘feel good‘ komedija, najavljivana kao "prvi domaći film namijenjen generaciji milenijalaca". Tihana Lazović je u naslovnoj ulozi djevojke na pragu tridesete koja ne zna što bi sa sobom pa se vraća na rodni Pelješac, roditeljima (Neda Arnerić i Aljoša Vučković).
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=O8MomBZ7qIQ[/embed]
Premijeru je ove godine imao i novi nastavak nezavisnog filmskog projekta Anđela Jurkasa, "Happy End – Glup i gluplji 3", što je završni dio njegove ljubavne trilogije. Film prati dvojicu nezaposlenih kvartovskih momaka koji se, nakon desetljeća čekanja da dobiju posao preko burze, dosjete kako pomoći društvu u krizi, ali prije svega i sebi samima.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=lP1ktT768Gc[/embed]
Film "Sam samcat" Bobe Jelčića imao je hrvatsku premijeru u konkurenciji Zagreb Film Festivala, a svjetsku na Sarajevo Film Festivalu. Priču nosi otac (Rakan Rushaidat) koji se nakon razvoda bori za češće viđanje kćeri, pri čemu se hvata u koštac s birokracijom, obitelji i prijateljima koji bi mu pomogli, ali ne znaju kako.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=b_AJxaKpQ3g[/embed]
Za kraj godine ostavljena je premijera novog filma Vinka Brešana "Koja je ovo država", koji u kina kreće 3. siječnja. Najavljivan kao komedija apsurda film kroz nekoliko gotovo nadrealnih priča prikazuje nelogičnosti današnje Hrvatske.
Premijerno je prikazano i nekoliko dokumentarnih filmova, a među njima je i "Gazda: početak" Darija Juričana, svojevrsni ‘predfilm‘ redateljevom prethodnom uratku "Gazda" . Novi film se bavi početkom tranzicijskih procesa u Hrvatskoj, nastankom HDZ-a, medijima, velikim aferama.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=AVQNNPc4-IQ[/embed]
Redateljski prvijenac Bojane Burnać "Moj život bez zraka" dokumentarna je priča o Goranu Čolaku, višestrukom svjetskom prvaku u ronjenju na dah, koja je svjetsku premijeru imala u konkurenciji uglednog HotDocs festivala u Torontu, prikazan je i na festivalu u Karlovym Varyma te Zagrebdoxu, a na Dokufestu u Prizrenu osvojio je nagradu za najbolju balkanski debitantski film.
Hrvatski filmovi na međunarodnim festivalima
Najzapaženiji dokumentarac protekle godine je "Srbenka" Nebojše Slijepčevića koji prati kazališne probe za predstavu "Aleksandra Zec" Olivera Frljića u riječkom HNK, koji se bavi temama nacionalizma i ksenofobije, promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa, ponajprije na živote djece srpske nacionalnosti u današnjoj Hrvatskoj.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=6aFYa4rwgSQ[/embed]
Svjetsku premijeru je imao na festivalu Visions du Reel u švicarskom Nyonu gdje je dobio nagradu Buyens-Chagoll, prikazan je i na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu, na festivalu u Cannesu dobio je nagradu Doc Alliance, a na Sarajevo Film Festivalu "Srce Sarajeva" za najbolji dokumentarni film, te je uvršten među 15 predselektiranih naslova Europske filmske akademije u dokumentarnoj kategoriji.
Psihološki horor "Egzorcizam" Dalibora Matanića osvojio je Grand-prix na Festivalu fantastike u Braziliji.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=gpCo7Yc62NE[/embed]
Na filmskom festivalu u Cannesu bile su prikazane tri manjinske hrvatske koprodukcije - u program 15 dana autora uvršten je dugometražni debi srpskog redatelja Ognjena Glavonića "Teret" kojemu je koproducent zagrebačka Kinorama, dok su dvije koprodukcije Nukleus filma prikazane u Tjednu kritike, animirano-dokumentarni "Chris The Swiss" švicarske redateljice Anje Kofmel i srednjemetražni "Treća vrsta" grčkog autora Yorgosa Ziosa.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=WM9gXCoZU-E[/embed]
Dugometražni dokumentarni film "Na vodi" redatelja i scenarista Gorana Devića, čija je premijera otvorila ovogodišnji Human Rights Film Festival, dobio je posebno priznanje žirija Međunarodnog festivala dokumentarnog i animiranog filma u Leipzigu.
Dokumentarni film "Lovettovi" Igora Bezinovića imao je svjetsku premijeru na uglednom festivalu dokumentarnog filma CPH DOX u Kopenhagenu, u okviru je čijeg laboratorija ta neobična priča o bračnom paru i nastala.
Animirani film Veljka Popovića "Biciklisti", inspiriran slikarstvom Vaska Lipovca prikazan je u konkurenciji 41. izdanja uglednog festivala u Annecyju gdje je osvojio posebno priznanje žirija, a među ostalim je dobio i posebno priznanje Međunarodnog festivala animiranog filma u Hirošimi.
Nedavno je stigla i vijest da će "Biciklisti" u veljači sudjelovati u konkurenciji festivala u Clermont-Ferrandu, gdje su ove godine bili prikazani "Manivald" Chintis Lundgren i "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, koji su pak u siječnju bili i na uglednom američkom festivalu Sundance.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=k0sRMVkklbc[/embed]
Hrvatsko-estonska animirana koprodukcija "Demonstracija briljatnosti u 4 čina" Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova dobila je Grand prix u kategoriji najboljeg međunarodnog filma na 25. izdanju filmskog festivala "Etiuda and Anima" u estonskom Tallinu, te posebno priznanje na međunarodnom festivalu animiranog filma u Montrealu.
Hrvatska ponovno poželjna lokacija za snimanje filmova
Hrvatska je ponovno privukla inozemne produkcije kao atraktivna i poželjna lokacija za snimanje, a među njima je najviše pozornosti izazvao mjuzikl "Mamma Mia: Here We Go Again!" Ola Parkera, koji je velikim dijelom sniman na Visu i u kojemu glume Meryl Streep, Pierce Brosnan, Stellan Skarsgard i Colin Firth, Lily James, Julie Walters, Christine Baranski, Amanda Seyfried, Dominic Cooper te slavna Cher.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=nd4cLL_MP7M[/embed]
Otok Vis je zahvaljujući tom filmu uvršten među kandidate za ovogodišnju European Film Location Award - izbor za najbolju europsku filmsku lokaciju, kojom se ističu raznolikost i ljepota europskih krajolika.
Jedan od inozemnih filmova snimljenih u Hrvatskoj koji je izašao ove godine je i visokobudžetni triler "Odmetnici" za koji je scenarij napisao Luc Besson, a koji je koja je snimana u Karlovcu, Humu, Zagrebu i Ogulinu te na jezerima Čiče i Lokve.
U kinima je počela igrati i nova filmska verzija o Robinu Hoodu, snimanom u Dubrovniku, koji je poslužio kao filmski set za Nottingham, te u malom istarskom selu Završje, jednom od najbolje očuvanih primjera srednjovjekovne arhitekture u unutrašnjosti Istre, koje je za ovu prigodu postalo rodno mjesto Robina Hooda.
Poljska drama "Hladni rat" Pawela Pawlikovskog, koji je već osvojio niz filmskih nagrada, među kojima i titulu najboljeg europskog filma po izboru Europske filmske akademije, također je dijelom snimana u Splitu.
Hrvatski filmski festivali u kontinuitetu s kvalitetom
Zlatna kolica Zagreb Film Festivala osvojio je film "Teret" srpskog redatelja Ognjena Glavonića. Posebna gošća ovogodišnjeg izdanja bila je glumica Geraldine Chaplin, prva od osmero djece slavnog Charlieja Chaplina, koja je u Zagrebu predstavila svoj novi film, romantičnu komediju "Sidro i nada".
Pobjednik Motovunskog filmskog festivala je kolumbijsko-argentinski film "Ubiti Jesusa" Laure More, a gost festivala, istaknuti švedski redatelj Ruben Östlund primio je počasnu nagradu Maverick Motovuna, koja se dodjeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izričaja.
Velike pečate međumarodnog festivala dokumentarnog filma, Zagreb Doxa, osvojili su "O očevima i sinovima" sirijskog redatelja Talala Derkija u međunarodnoj konkurenciji te "Druga strana svega" srpske redateljice Mile Turajlić u regionalnoj konkurenciji.
Velika Zlatna Arena za najbolji film na 65. Pulskom filmskom festivalu dodijeljena je filmu "Mali" Antonija Nuića, a nagradu publike Zlatna vrata Pule "Comic Sans" redatelja Nevija Marasovića.
Grand Prix ovogodišnjeg Animafesta u kratkometražnoj konkurenciji osvojio je film "Pad" Borisa Labbea, a u dugometražnoj "Kakav veličanstveni kolač!" Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa.
Donesen Zakon o audiovizualnim djelatnostima
Hrvatski sabor je krajem lipnja donio Zakon o audiovizualnim djelatnostima kojime su obuhvaćene i videoigre, a čime je stvoren pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije. Zakon preciznije definira način izbora i ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra: Upravnog odbora, ravnatelja i Hrvatskog audiovizualnog vijeća.
Upravni odbor HAVC-a ima pet članova, po jedan se imenuje iz reda ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka, dva iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti, a jednoga biraju radnici Centra. Zakonom se uvodi nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, jedan od njegovih članova bit će i predstavnik Ministarstva kulture.
Hrvatski audiovizualni centar ove je godine obilježio desetu godišnjicu osnutka, osječko kino Uranija dobitnik je godišnje nagrade Europe Cinemas u kategoriji Najbolje aktivnosti za mlade u konkurenciji 1200 kina u 677 europskih gradova. Ovogodišnju Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor za područje filma osvojio je Rajko Grlić, a Godišnju nagradu Goran Bogdan za glavnu ulogu u filmu "Agape".