Istraživanje koje je proveo EduCentar pokazalo je da većina ispitanika, njih 61 posto, smatra da je hrvatski obrazovni sustav loš, te da u osnovne škole treba uvesti bonton, a u srednje digitalnu i financijsku pismenost.
Da obrazovni sustav nije tako loš, ali su mu potrebna poboljšanja smatra 37 posto ispitanika, dok svega 2 posto drži kako je naš sustav dobar kakav je sada, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 400 ispitanika.
>>>Divjak: Milijarda kuna iz europskih fondova za reformu strukovnog obrazovanja
Najvećom manom obrazovnog sustava ispitanici smatraju učenje napamet (64 posto) te što se ne potiče razmišljanje i logičko zaključivanje djece (54 posto).
Polovica ispitanika misli da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju. Također polovica ispitanika ističe kako u obrazovnom sustavu nedostaju praktična nastava. Previše gradiva zamjera 37 posto ispitanika, a previše predmeta njih 28 posto.
>>>Novi micro:bitovi za sve učenike šestih razreda
Iako 28 posto drži da u školi trenutno ima previše predmeta, u obrazovni sustav rado bi dodali pokoji predmet, pa bi u osnovnu školu (60 posto) dodali kao obavezne predmete bonton i digitalnu pismenost, a kao izborni predmet domaćinstvo.
U srednju školu treba dodati domaćinstvo kao izborni predmet, a kao obavezne predmete više od 60 posto ispitanika dodalo bi digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj. Također su predlagali da bi u škole trebalo uvesti etiku, prvu pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.
Većina za obaveznu informatiku i izborni vjeronauk
Većina ispitanika, njih 54 posto, smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, a informatika obavezna i u osnovnoj (80 posto) i u srednjoj školi (77 posto). Zanimljivo je da bi informatiku kao predmet iz škola izbacilo 1 posto ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovne škole izbacilo njih 32 posto, a iz srednje škole 39 posto ispitanika.
>>>Divjak: Stručni studij ne vrijedi manje od sveučilišnog, diskriminaciju treba zaustaviti
Osim toga, 84 posto ispitanika smatra da bi prije nastave u osnovnoj školi djeca trebala predati mobitel nastavniku, dok 34 posto drži da djeca ne moraju predavati mobitele već je uloga nastavnika da ih angažira kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. U srednjoj školi svega 16 posto ispitanika oduzelo bi učenicima mobitel prije nastave.
Više od polovice ispitanika (57 posto) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama, no 25 posti drži da je danas čak i lakše radi dostupnosti informacija. "Lakše je zbog dostupnosti informacija. Međutim, profesori su sve nezainteresiraniji, što može dodatno olakšati djeci jer će imati priliku varati i iskoristiti nemar profesora", jedan je od komentara ispitanika.
>>>Prskalo: Reforma strukovnog obrazovanja prilagodit će se zahtjevima tržišta
Dvije trećine ispitanika (66 posto) smatra kako je nastavnicima u školi danas teže nego nekada, a svega 13 posto ih smatra kako je nastavnicima danas lakše. "Djeca su razmažena, bahata i sebična, a profesori ih ne mogu kažnjavati na nijedan drugi način osim lošim ocjenama", komentar je jednog ispitanika.
Obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu i učenju, 84 posto ispitanika smatra kako korištenje takvih tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba može i odmoći.
>>>Divjak: Krećemo u pilot projekt kurikularne reforme
Tek 8 posto ispitanika smatra kako tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pažnju i koncentraciju, dok isti postotak misli da tehnologija pozitivno utječe na učenje zbog velikog broja edukativnih sadržaja i igrica.