Europska komisija podnijela u četvrtak Sudu EU-a dvije tužbe protiv Hrvatsku, prvu zato što nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na lokaciji „Crno brdo” u Biljanama Donjim, a drugu jer nije provela neka od zajedničkih europskih pravila u zaštiti zračnog prometa.
Nezakonito odlagalište industrijskog otpada „Crno brdo” u Biljanama Donjim, u blizini Benkovca, udaljeno je manje od 50 metara od naselja.
Otpadom je najkasnije do kraja 2015. trebalo početi gospodariti u skladu s propisima EU-a o otpadu. Iako se Hrvatska u nekoliko navrata obvezala riješiti to pitanje, na terenu nije zabilježen nikakav napredak. Već gotovo četiri godine industrijski otpad na nezakonitom odlagalištu „Crno brdo” nije uklonjen niti se njime gospodari na odgovarajući način te postoji opasnost od onečišćenja zraka i podzemnih voda, navodi Komisija.
Ta se lokacija trenutačno upotrebljava kao odlagalište velike količine proizvodnih ostataka iz obrade feromangana i silikomangana. S obzirom da hrvatska nadležna tijela taj materijal nisu klasificirala kao otpad u skladu s Direktivom, približno 140.000 tona tog potencijalno štetnog kamenog agregata odlaže se izravno na tlo, čime se ugrožavaju lokalno stanovništvo i okoliš. U skladu s pravom EU-a Hrvatska bi trebala uvesti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprječavanje širenja štetnih čestica zrakom.
>>> Bulj: ‘Crno brdo‘ u Biljanima Donjim sve veće, mještani prepušteni sami sebi
Budući da ni nakon upozorenja Komisije nije postignut napredak, Komisija je u četvrtak odlučila Sudu EU-a uputiti predmet protiv Hrvatske.
Druga tužba tiče se zaštite zračnog prometa, gdje Hrvatska nije na vrijeme ažurirala svoje zakonodavstvo. Europska komisija je odlučila Sudu EU-a uputiti predmet protiv Hrvatske jer nije provela neka od zajedničkih europskih pravila u zaštiti zračnog prometa. Riječ je o administrativnom pitanju koje nije povezano sa sigurnosnim nedostacima, navodi Komisija.
U skladu sa spomenutom uredbom države članice moraju redovito ažurirati nacionalno zakonodavstvo u zaštiti zračnog prometa. U tom su zakonodavstvu definirane organizacijske strukture, odgovornosti i mehanizmi za nadzor aktivnosti u nacionalnim zračnim lukama u odnosu na zračne prijevoznike i subjekte povezane sa zaštitom zračnog prometa kako bi se osiguralo da se svaka nepovoljna situacija povezana sa zaštitom brzo otkrije i ispravi.
Međutim, unatoč opetovanim zahtjevima Komisije, Hrvatska još nije službeno ažurirala relevantno zakonodavstvo. Komisija je zato odlučila taj predmet uputiti Sudu Europske unije, kaže se u priopćenju Komisije.
Komisija je u četvrtak također zatvorila postupak protiv 18 zemalja, među kojima je i Hrvatska, nakon što su u svoja zakonodavstva prenijela direktivu o antitrustu, koja sadrži pravila kojima se zabranjuju karteli koji fiksiraju cijene ili dijele tržište među tržišnim natjecateljima.
Komisija je također pozdravila prenošenje direktive o hipotekarnim kreditima u Hrvatskoj i još pet zemalja članica.