Aktualno
StoryEditor

EP usvojio izmjene pravila o ribarstvu i prihvatio amandman Ruže Tomašić važan za Jadran

16. Siječanj 2018.

Europski parlament u utorak je glasovao o novim pravilima za ograničavanje štetnog izlova u ribolovu i, među ostalim, usvojio amandman hrvatske zastupnice Ruže Tomašić kojim se poništava ograničenje korištenja okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine, koje je zbog specifičnosti Jadrana bilo nepovoljno za hrvatske ribare.

Parlament je u utorak glasovao o nizu amandmana kojima se žele pojednostaviti postojeća pravila i poboljšati tehničke mjere u smjeru većeg doprinosa postizanju ciljeva Zajedničke ribarstvene politike, skupa mjera na razini Europske unije kojima se osigurava da su ribarstvo i ostale industrije vezane za more ekološki, ekonomski i društveno održive i da europskim građanima pružaju zdravu prehranu.

>>>Zakonom o akvakulturi planira se udvostručiti proizvodnja ribe

"Trenutni standardi su nepraktični, kompleksni i rigidni, i zbog toga postoji potreba za njegovim izmjenama. Svi se slažu da trebamo pojednostavljivanje. Ne trebamo ponovno izmišljati pravila, no radije učiniti ih jasnijima i praktičnijima za implementaciju za ribare i ostale", naglasio je izvjestitelj za ovu rezoluciju, Španjolac Gabriel Mato.

Amandman Ruže Tomašić

Na glasovanju o postojećim tehničkim mjerama u ribolovnom sektoru usvojen je amandman Ruže Tomašić kojim se briše članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Ta je odredba bila nepovoljna za hrvatske ribare i gotovo je obustavila takvo ribarenje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Studija Europske komisije objavljena prošle godine pokazala je da je ugroženo više od 90 posto ribljih zaliha u Mediteranu, području na kojemu od ribarstva živi gotovo 300 tisuća ljudi, a mnoge vrste su na rubu nestanka.

Ured zastupnice je istaknuo kako se ribolov takvim mrežama odvija u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije dna, a izmjenom postojeće uredbe su se uvažile specifičnosti Jadrana, što bi znatno olakšalo posao hrvatski ribarima ako ju potvrde i ostala tijela EU-a.

>>>Hrvatski ribari traže beneficirani radni staž, niži PDV, osnivanje državnog ureda za ribarstvo

"Nakon što je Europski parlament usvojio Uredbu o tehničkim mjerama i moj amandman, sad se mora postići kompromis s Komisijom i Vijećem. Kao zamjenica koordinatora ECR grupe za ribarstvo jedina ću od hrvatskih zastupnika sudjelovati u trijalogu i dati sve od sebe da ovaj amandman bude dio kompromisnog rješenja što će konačno dovesti do izmjene Mediteranske uredbe", rekla je Tomašić koja je bila jedina hrvatska članica Odbora za ribarstvo EP-a koji je radio na izvješću.

Dubravka Šuica je potvrdu ovog amandmana proglasila velikim uspjehom za hrvatsko ribarstvo.

„Veseli me što smo današnjim glasovanjem o amandmanu 174 konačno riješili važne probleme u ribarstvu s kojima se hrvatski ribari suočavaju od ulaska u Europsku uniju, omogućavanjem brisanja ograničenja za mreže plivarice. Zbog izrazito promjenjive konfiguracije morskog dna na istočnoj obali Jadrana ovu odredbu nije uvijek moguće primijeniti, a pogotovo jer se hrvatska plivaričarska flota kreće duž cijele obale u potrazi za ribom te tako ne može predvidjeti mjesto a ni dubinu na kojoj će obavljati ribolov", istaknula je Šuica.

>>>Prva ovogodišnja tuna teška 405 kilograma prodana na dražbi za 330 tisuća dolara

"Ovo je važan korak u ostvarivanju interesa naših ribara ali i u očuvanju ekosustava Jadrana, našeg najvećeg blaga! Važno je da donosimo propise koji su prilagođeni specifičnostima pojedine regije, a što je danas učinjeno za Jadransko more, jer je Europska komisija uvažila argumente znanstvene studije koja definira maksimalnu visinu mreže plivarice te odnos visine i dubine mora a sve zbog konfiguracije morskog dna u Jadranu", dodala je.

Povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella u ponedjeljak u raspravi sa zastupnicima Europskog parlamenta ustvrdio je da dopuštanje mreža plivarica u Hrvatskoj "ide protiv našeg pravila iz Mediteranske uredbe iz 2006." i potkopava očuvanje ribljeg fonda u Jadranu.

Specifični uvjeti na Jadranu

Hrvatska zastupnica Marijana Petir je u raspravi čestitala kolegi Gabrielu Mati na izvješću te izrazila zadovoljstvo jer je Odbor za ribarstvo prihvatio njezine amandmane za uvođenje fleksibilnosti zbog specifičnih uvjeta ribolova u Jadranu.

Međunarodnim studijama o tehnologiji ribolova mrežama plivaricama i njihovom utjecaju na morsko dno "dokazano je kako prilikom ribolova u Jadranu ne dolazi do spuštanja mreže do dna bez obzira na dubinu“, kazala je Petir.

>>>Veći ulov i uzgoj morske ribe u 2016., manji broj ribara i plovila

Petir je rekla kako bi „trenutnim odredbama europskog zakonodavstva ograničenjem korištenja okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto visine mreže, te zbog utjecaja morskih struja, ali i promjenjive konfiguracije morskog dna, ribolov tim mrežama bio gotovo obustavljen“ na Jadranu i uz raspravi naglasila da bi to bespovratno ugrozilo 2 tisuće ljudi koji rade na brodovima i 15 000 ljudi koji rade u preradi i svim drugim popratnim djelatnostima na hrvatskim otocima i priobalju.

Povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella u ponedjeljak u raspravi sa zastupnicima Europskog parlamenta ustvrdio je da dopuštanje mreža plivarica u Hrvatskoj "ide protiv našeg pravila iz Mediteranske uredbe iz 2006." i potkopava očuvanje ribljeg fonda u Jadranu.

Prema pisanju Euractiva, države članice su se 2013. obvezale na zajedničke mjere kojima je zacrtano da se do 2020. zaustavi sva neodrživa eksploatacija ribljih zaliha.

Pretjerana eksploatacija

Europska agencija za okoliš (EEA) ranije je upozoravala kako su mnoge europske zalihe riba pretjerano eksploatirane, što dovodi do opasnosti da se ugrozi njihova moć obnavljanja i može dovesti do njihovog nestanka.

EEA tvrdi kako je na taj način ugroženo gotovo 60 posto vrsti riba koje se love u komercijalne svrhe, što znači da im takva brzina izlova ne omogućava održivu reprodukciju vrste.

Područje sjeveroistoka Atlantskog oceana i Baltičkog mora po tom pitanju stoji bolje od Crnog mora i Sredozemlja.

Studija Europske komisije objavljena prošle godine pokazala je da je ugroženo više od 90 posto ribljih zaliha u Mediteranu, području na kojemu od ribarstva živi gotovo 300 tisuća ljudi, a mnoge vrste su na rubu nestanka.

>>>Odobren 71 milijun kuna za prvih pet FLAG-ova u ribarstvu

Pretjerani izlov ribe dugoročno negativno djeluje na okoliš, ali i na gospodarstvo i društvo, piše Euractiv, jer dovodi do gubitka poslova u ribarskom sektoru. Svjetska banka je prošle godine procijenila da se zbog lošeg upravljanja ribarskim fondom godišnje gubi 70 milijardi eura u cijelom svijetu, a oko 15 posto te brojke odnosi se na Europu.

U Europi se trenutno godišnje lovi 3,5 milijuna tona ribe, no s boljim upravljanjem ribljim fondom ta bi brojka mogla narasti do 5,5 milijuna tona, odnosno za 57 posto, procijenila je neprofitna organizacija Oceana.

Parlament je u tom kontekstu izglasao i ograničavanje korištenja povlačne mreže s električnim impulsima, tehnike koja se koristi izvan mediteranskog područja, a za koju dio znanstvenika tvrdi da ima štetan utjecaj na morska staništa.

>>>Kali tuna: Japanci planiraju na Ugljanu sagraditi tvornicu za preradu tune

Parlament je izglasao pojednostavljivanje pravila o ribarskoj opremi i minimalnoj veličini ribe, ali i težnju postupnoj redukciji izlova premlade ribe.

Predloženo je i uvođenje restrikcije ulova morskih sisavaca, ptica i reptila, s posebnim naglaskom na osjetljiva staništa, te su se zabranile prakse poput odbacivanja tržišno jeftine ribe.

Parlament je u tu svrhu autorizirao Odbor za ribarstvo da započne razgovore s Vijećem o konačnoj formulaciji cjelokupne uredbe prihvaćene u utorak.

22. studeni 2024 02:41