Zakon o obveznom eRačunu u javnoj nabavi, koji će na snagu stupiti u drugoj polovini godine, pokrenuo je mnogo pitanja o digitalizaciji poslovanja u Hrvatskoj nasuprot drugim zemljama u regiji, ali i otkrio pojedinosti iz domaće prakse u kojoj unatoč sporijem prihvaćanju zakonskih obveza koje nam je postavila Europska unija već danas imamo prvenstvo s velikim potencijalom za daljnje širenje na europsko tržište.
Nije dovoljno poznato da su domaći informacijski posrednici, posebice oni glavni na tržištu, već u početku uskladili svoje eRačune s normom za eRačun koji je propisala Europska unija kako bi se olakšala međutrgovinska razmjena zemalja članica. Korak je to više na putu potpunog povezivanja dionika procesa koji je u Hrvatskoj započeo još 2014. s idejom platforme koja bi obuhvatila sve proizvođače poslovnih sustava za računovodstvo (ERP), primatelje i pošiljatelje eRačuna te informacijske posrednike radi ostvarenja glavne značajke eRačuna – njegove interoperabilnosti, odnosno dostave eRačuna iz računala u računalo, strojne čitljivosti i automatske obrade.
Infrastruktura za razmjenu
Iako se u Hrvatskoj eRačun počeo uvoditi u poslovanje malo kasnije nego u razvijenim zemljama članicama, danas ih na platformi u kojoj je povezano više od stotinu proizvođača računovodstvenih softvera svakodnevno razmjenjuje više od 35.000 korisnika. Elektronički račun najraširenija je elektronička isprava u svijetu i zbog toga mu pripada središnja uloga u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito. Uvođenjem Zakona o obveznom eRačunu u javnoj nabavi dodatno će se osnažiti nezaustavljivi procesi opće digitalizacije poduzeća u Hrvatskoj.
Ususret Zakonu o obveznom eRačunu u javnoj nabavi poslovni tjednik Lider i servis Moj eRačun organiziraju stručnu edukaciju ‘Obvezan eRačun u 2018.’ koja će se održati 13. travnja u HUB-ovim prostorijama u Zagrebu.
Razlozi su jednostavnost i pogodnosti koje u slučaju eRačuna uživaju podjednako primatelj i pošiljatelj. U prilog tome govori i podatak da je, za razliku od nekih drugih poslovnih procesa koji zahtijevaju znatna ulaganja u vlastitu informacijsku infrastrukturu, korisnost eRačuna vidljiva i u mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima čak i ako se ne koriste nekim od integriranih ERP sustava, nego svoje račune izrađuju u Wordu ili Excelu, a onda ih putem informacijskog posrednika dostavljaju kupcu.
U procesu koji traje samo nekoliko sekundi eRačun do primatelja stiže u slikovnom i podatkovnom obliku spremnom za automatsku obradu, što eliminira nekorisne poslovne procese pretipkavanja i fi zičke pohrane računa. Danas je osim eRačuna u Hrvatskoj omogućena razmjena i drugih oblika eDokumenata, poput eOdobrenja i eOpomena, što potpuno mijenja sliku poduzeća kakva smo do sada poznavali, ali i razinu troškova koje imaju, a koji se smanjuju potpunom digitalizacijom. Najveće globalne tvrtke velik dio zasluga za svoj uspjeh duguju upravo digitalizaciji poslovanja koje im je u kraćem vremenu omogućilo da učine više eliminirajući nekoristan ljudski rad i troškove koji proizlaze iz takvih zastarjelih procesa, prepisivanja i kuvertiranja papira. Eliminacijom uhodanih, ali loših procesa, svako poduzeće trenutačno profi tira. Digitalizacija poslovanja, pa i sâm eRačun kao središnji dokument koji proizlazi iz te digitalizacije, za biznis 21. stoljeća ono su što je bila pokretna vrpca Henryja Forda 1913. u industriji.
Neupitna potreba
Prijelomni trenutak za potpunu digitalizaciju poslovanja poduzeća u Hrvatskoj, već započet uvođenjem elektroničkih obrazaca, internetskog bankarstva, pa i razmjene informacija elektroničkom poštom, upravo će biti sustavno uvođenje eRačuna i drugih elektroničkih knjigovodstvenih isprava u poslovanje.
Taj proces znatno podupire i sama Europska unija, ističući da su troškovi obrade eRačuna znatno manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa, a osjetno se više štedi potpunom digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem naplate.
Nadalje, eRačun omogućuje i kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem te općenito povoljno utječe na povećanje produktivnosti zaposlenika, odnosno jamči najsuvremenije načine poslovanja i visoku konkurentnost upravo iskorištavanjem svih prednosti suvremene tehnologije.
Autor: Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun