Francuski naftni div Total službeno se povukao iz svojih investicijskih projekata u Iranu vrijednih više milijarda dolara, što je izravna posljedica uvođenja američkih sankcija protiv te zemlje, objavila je u ponedjeljak iranska vlada.
- Total je službeno raskinuo ugovor o razvoju faze 11 plinskog polja Južni Fars, rekao je iranski ministar za naftu Bijan Namdar Zanghaneh, za agenciju Icanu povezanu s parlamentom.
- Već ima više od dva mjeseca da je najavio da će raskinuti ugovor, dodao je.
>>>SAD nije ‘ekonomski policajac svijeta’, EU će ignorirati američke sankcije Iranu
Zanghaneh je, odgovarajući na pitanja zastupnika o nekoliko nedavnih požara u rafinerijama, upozorio također na katastrofalno stanje naftne i plinske infrastrukture u zemlji kazavši da je treba obnoviti, a da Iran za to nema novca.
Neke rafinerije stare su 80 godina, a životni vijek tvornice kreće se oko 30 godina, rekao je.
- Nemamo ih čime obnoviti, rekao je.
>>>Francuski Total povlači se iz projekta u Iranu
Total je na čelu konzorcija s kineskim CNPCI-jem i iranskim Petroparsom u srpnju 2017. potpisao sporazum o razvoju velikog offshore plinskog polja na jugu zemlje u vrijednosti 4,9 milijarda dolara.
U početku je trebao uložiti milijardu dolara, no u svibnju je objavio da je uložio samo 40 milijuna eura zbog sve neizvjesnije situacije u odnosima s SAD-om.
Total u SAD-u ima 10 milijarda dolara imovine i američke banke sudjeluju u 90 posto njegovih financijskih operacija pa bi bio jako pogođen američkim sankcijama.
Nije poznato hoće li kineski konzorcij CNPCI preuzeti vodstvo nad konzorcijem.
Iran je oprezan prema kineskim ulaganjima zbog lošeg iskustva. Godine 2011. već je suspendirao jedan ugovor s CNPCI-jem jer kineska grupa nije provela projekt na polju Južni Fars.
>>>Europske kompanije odustaju od projekata u Iranu nakon najavljenih sankcija
Washington se u svibnju jednostrano povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sklopljenog s Iranom 2015., a 6. kolovoza mu je uveo prvi paket sankcija te za studeni najavio drugi koji će biti usmjeren na naftni sektor. Prvi krug sankcija odnosi se na automobilski sektor i zračni promet te uvoz sirovina.
Druge potpisnice sporazuma s Iranom - Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Kina i Rusija - tvrde da žele sačuvati sporazum, no njihove tvrtke bit će izvrgnute teškim sankcijama ako ostanu poslovati u toj zemlji.
Washington je stranim tvrtkama odredio rok od 90 do 180 dana da se povuku iz Irana. Među mnogim tvrtkama koje su već najavile odlazak iz Irana strahujući od američkih sankcija je i njemački Daimler.
>>>Danska prodaje svoju zadnju naftnu kompaniju
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio je u nedjelju da Europa nije još pokazala volju da "plati cijenu" spašavanja nuklearnog sporazuma.
Zarif je rekao da su europske vlade predložile mjere za očuvanje veza s Iranom u naftnom i financijskom sektoru nakon drugog kruga sankcija najavljenog za studeni.
No riječ je više o "izjavi namjere nego konkretnim mjerama", rekao je Zarif za portal Iranskog kluba mladih novinara.
- Mislimo da Europa nije još spremna platiti cijenu pružanjem otpora američkim sankcijama, kazao je. Total je već prije dao do znanja da neće moći ostati ako ne dobije izuzeće od SAD-a, što nije dobio.
- Europljani kažu da je nuklearni sporazum sigurnosni uspjeh za njih. Logično je da svaka zemlja mora ulagati i platiti cijenu za svoju sigurnost. Moramo vidjeti da plaćaju cijenu u mjesecima koji dolaze, rekao je Zarif.