Prema podacima dostupnima iz FINA-e, dug blokiranih i ovršenih 399 tisuća građana kreće se oko 42 milijarde kuna, dok dug "poduzetnika" iznosi oko 18, 16 milijardi kuna. Taj nesrazmjer, statistička činjenica koja govori da građanstvo duguje više od poduzetništva, nije zabilježeno niti u jedno zemlji Europske unije. No, sve su to, uglavnom, dugovi banaka, objašnjava Goran Gazivoda, umirovljeni bivši čelnik Banco Popolare Croatia.
>>> Bošnjaković: Nema vremena za izradu novog Ovršnog zakona
- Dug poslovnih subjekata, uglavnom je dug banaka. Pola duga građanstva je dug banaka, a druga polovica je dug ostalih vjerovnika. Razlika u visini lošeg duga posljedica je nezaposlenosti, nemanja prihoda i imovine, s jedne strane, te većim brojem opcija, s druge strane, kaže Gazivoda.
O tome kako riješiti problem blokiranih i ovršenih, osim u Saboru u kojemu se vodila žustra rasprava o Ovršnom zakonu, razmatra i ministar financija Zdravko Marić koji je predložio da se otpišu oni dugovi građana koji ne premašuju prosječnu plaću, a uzrok su blokada ili ovrha. Konkretizaciju tog prijedloga nismo vidjeli, no ako se dugovi mogu otpisivati tvrtkama mogli bi i građanima. Međutim, stvari nisu toliko jednostavne.
- Loš dug građanstva, kao i dug poslovnih subjekata, ovršenih i blokiranih, mogao bi postati otplativim kombinacijom otpisa i restrukturiranja duga prema platežnim mogućnostima svakog pojedinog dužnika. Svaki dug ima svoje posebnosti, svoj život i svako rješenje duga je individualno, skrojeno prema specifičnim situacijama. Mogućnost otplate ovisi o statusu svakog pojedinog dužnika: Je li zaposlen? Je li umirovljenik? Otplata postaje nemogućom kod dužnika bez prihoda i imovine. I kod pravnih subjekata svaki dug je poseban. Prekid ovrhe i blokade kao posljedica pronalaženja rješenja i adekvatnog restrukturiranja mogu uključivati i restrukturiranje poslovanja. U većini slučajeva, otpis se odnosi na djelomičan otpis kamata, glavnice i produljenje ročnosti duga, pojašnjava Gazivoda.
>>> Predsjednica: Ovršni zakon je ‘duboko nepravedan i neodrživ’
Dakle, točno je. Pravnim osobama otpisat će se kamata, no hoće li i građaninu? Pitate li bilo koga oprašta li banka kašnjenje s plaćanjem rate kredita, znate odgovor na to pitanje. Međutim, možda je baš sada sazrio taj ekonomsko- sociološko-politički trenutak da se promisli o modelu koji bi građaninu pomogao baš onako kako se nastoji pomoći posrnulom poduzeću, koje više nije u stanju servisirati dospjele dugove.
- Razmišljajući o mogućim načinima rješavanja blokiranih i ovršenih dužnika mogli bismo zamisliti projekt javno-privatnog partnerstva sa socijalnim ciljem. Projekt bi uključivao kupnju duga po diskontnoj stopi od osamdeset posto, otpis duga do pedeset posto te restrukturiranju duga do četrdeset godina uz fiksnu kunsku kamatnu stopu, bez valutne klauzule. Otpis i restrukturiranje provodilo bi se na osnovi jasno određenih kriterija, uzimajući u obzir status svakog pojedinog dužnika: starost, visinu mirovine, plaće ili socijalne pomoći, strukturu duga, vlasništvo duga i zdravstveno i imovinsko stanje. U slučajevima gdje ne postoji ni teoretska mogućnost otplate, oko deset posto duga, uključivši glavnicu i kamate, bilo bi otpisano u cijelosti. Motiv vjerovnika, pored dugog razdoblja neuspješne naplate, bile bi porezne olakšice, predlaže Gazivoda.
Ipak, tu inicijativu trebalo bi nositi posebno tijelo..
- Nositelj zamišljenog projekta bila bi novoosnovana, neprofitna institucija u privatnom vlasništvu, a ugovor kojim bi se definirao cilj i trajanje projekta potpisala bi tri minstarstva, Europski socijalni fond i drugi fondovi. Projekt bi trajao tri godine, a cilj projekta bio bi otkup duga pedeset posto dužnika. Ministarstvo financija izdalo bi garanciju za dobro izvršenje posla, kojom bi garantiralo povrat novčanih sredstava investitorima u slučaju ostvarenja zadanog cilja. U slučaju da postavljeni cilj ne bude ostvaren investitori bi postali vlasnici nositelja projekta, rekao je Gazivoda za Lider.
>>> Agrokor: Sberbank ne može pokrenuti ovrhu nad većinskim udjelom Mercatora
Gazivoda kao i brojni drugi stručnjaci koji se bave pitanjem ovrha i blokada suglasni su kako postojeći Ovršni zakon valja odmah suspendirati, te krenuti u izradu novog. Do suspenzije zakona, međutim, nije došlo, a prema najavama ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, novog zakona u skorije vrijeme neće biti.
- Hrvatska nema vremena za donošenje novog Ovršnog zakona, pa će se ići na izmjene postojećeg, kazao je Bošnjaković. Tako bi izmjene Ovršnog zakona mogle biti izglasane već do ljetne stanke Sabora.
Mostov prijedlog izmjena sastoji se od četiri glavne promjene:
- Ne može se ovršiti jedina nekretnina
- Ovrha se ne može provesti nad nekretninom ako je zbroj glavnica tražbina s već pokrenutim ovrhama na toj nekretnini manji od 20 tisuća kuna
- Od ovrhe se štiti tri četvrtine prosječne neto plaće
- Napuste li prodanu i ovršenu jedinu nekretninu dobrovoljno, bivši vlasnici imaju pravo na smještaj i 9 mjesečnih plaća
Izmjene su naišle na kritike, mnogi smatraju kako one neće zaustaviti dugotrajne blokade građana ili poduzeća. Umjesto trajne blokade računa, ekonomski stručnjaci zagovaraju reprograme dugova, mogućnost dogovora sa vjerovnicima ili stečaj, pogotovo dogovor oko načina isplate prema državi i komunalnim poduzećima. Jedan od načina kako to postići iznosi i Gazivoda:
- Mogli bismo zamisliti izdavanje vrijednosnih papira na osnovi restrukturiranih loših kredita građanstva, izdanih od postojeće ili novoosnovane institucije specijalizirane za poslovanje s lošim dugom i osiguranih od osiguravajućeg društva listanih na burzi. Vrijednosni papiri bili bi izdani ispod nominalne vrijednosti, a redovna otplata restrukturiranih kredita povećavala bi potražnju za papirima i njihovu cijenu, predlaže Goran Gazivoda.