‘;
Svijet se davi u dugovima. Nije to nikakva nova senzacija, ali s vremena na vrijeme netko se počeše po bradi zureći u najnovije podatke, usput se domišljajući potencijalnih prijetnji i (ne)mogućih rješenja. Naime, ukupan globalni dug (privatni, korporacijski, javni) prešišao je 312 bilijuna dolara. To je dvostruko više nego slavne 2008. kada smo shvatili da je (financijski) car gol. U godini puknuća tržišta izvedenica, izvedenih na bezvrijednim hipotekarnim kreditima, svijet je bio dužan 165 bilijuna dolara. Pri tome dugove guraju doslovno svi, SAD i Kina ponajviše, velikim dijelom i zbog zelene tranzicije, zelenih nepriuštivih ulaganja i silnih državnih poticaja. No činjenica da dugovi rastu tek je statistička anegdota ako ne znamo mogu li se otplatiti.
Odnos globalnoga duga prema BDP-u svojevrsni je indikator sposobnosti da se dug (u teoriji) otplati i taj je omjer trenutačno na 328 posto. Dakle, svijet je zadužen tri puta više u odnosu na sve ono što proizvede i isporuči tržištu. Taj je omjer na tržištima u razvoju također na maksimumu od ‘tričavih‘ 245 posto!
Riječ je, dakle, o ukupnim dugovima svih sektora. Međutim, kad se teoretizira o bankrotu države, onda stvar obično sužavamo na temu javnoga duga, onoga što trebaju otplatiti države (doduše, samo u teoriji, jer ti se dugovi zapravo nikada ne vrate, no to je posve druga tema). Elem, ukupan će svjetski javni dug ove godine premašiti stotinu bilijuna dolara i mogao bi rasti brže od prognoza jer globalna politika favorizira veću potrošnju, među ostalim, zbog sporoga ekonomskog rasta, umuju u MMF-u.
Najnoviji je izvještaj istoga poduzeća pokazao da će globalni javni dug dosegnuti 93 posto globalnoga BDP-a već do kraja ove godine i približiti se stotici do 2030. To bi premašilo vrhunac od 99 posto dostignut u vrijeme pandemijskoga zaključavanja, odnosno bilo bi to deset postotnih bodova više negoli 2019., sada već nove bazne godine. A najcrnji scenarij pokazuje da bi globalni javni dug mogao dostići 115 posto globalnoga BDP-a za samo tri godine, dvadeset postotnih bodova više od ‘srednjostrujaških‘ prognoza. Da to baš i nije nedostižno, potvrđuje i SAD, točnije procjene Odbora za federalni proračun, koji veli da bi planovi/najave Donalda Trumpa o smanjenju poreza dodali čak oko 7,5 bilijuna dolara novoga duga u deset godina.
Dakle, općeprihvaćena je činjenica da dugovi rastu, ne smanjuju se, no stupanj anksioznosti zbog (ne)sposobnosti njihova vraćanja velikim dijelom ovisi i o vjerovnicima. Pa, tko su oni, pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.