Industrija 4.0 stvara ono što se naziva pametna tvornica ili tvornica budućnosti i primjer je integracija ICT-a u proizvodni proces. Unutar pametnih tvornica kibernetsko-fizički sustavi nadziru fizičke procese, stvaraju virtualnu kopiju fizičkog svijeta i čine decentralizirane odluke. Preko interneta stvari ti sustavi komuniciraju i surađuju jedni s drugima i s ljudima u stvarnom vremenu.
>>> Stjepan Bukal: Moji roboti boje bolje od ljudi
S pomoću industrije 4.0 stvarni svijet spaja se s virtualnim. Siemensov PLM softver primjer je kako to u praksi funkcionira. Taj softver rabi se za virtualno razvijanje i testiranje proizvoda prije nego što se on treba fizički ugraditi. Pomoću te tehnologije proizvodi dolaze na tržište 50 posto brže, s najmanje jednakom kvalitetom postignutom bez primjene PLM softvera.
To je moguće zahvaljujući simulaciji s digitalnim blizancem – virtualna slika proizvoda s pomoću koje se individualne komponente proizvoda mogu ubaciti i testirati duž cijelog razvojnog procesa. Mogući je scenariji razvoja tvornica budućnosti da će se strojevi uvelike sami organizirati, opskrbni lanci će se sami slagati, a narudžbe će se direktno procesuirati i transformirati u proizvodni proces.
Ljudi će ostati ključan faktor kao kreativni lideri koji će se koristiti svojom inteligencijom da shvate i smisle sve procese i procedure unaprijed te da pišu softver koji će strojevi upotrebljavati u radu.
Siemensova tvornica za industrijska upravljanja u Ambergu smatra se tvornicom najmodernije tehnologije u svijetu. Ondje proizvodi i strojevi međusobno komuniciraju, što omogućuje proizvodima da samostalno kontroliraju vlastitu proizvodnju. Rezultat toga je što je tvornica na istoj radnoj površini uz neznatne promjene radne snage uspjela za osam puta povećati obujam proizvodnje u posljednjih 20 godina, a ljudi i strojevi osam su puta produktivniji danas nego što su bili prije 20 godina.