Zaoštrava se sukob između Ministarstva graditeljstva i četiri inženjerske komore (Hrvatska komora inženjera građevine, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike). Sve je počelo novim zakonskim prijedlogom prema kojem voditelji gradilišta, kojih je u Hrvatskoj 5500, više ne bi imali obvezno članstvo u jednoj od inženjerskih komora.
Zakonske izmjene resorno ministarstvo predlaže zbog, kako navode, rasterećenja gospodarstva – jer bi se izuzimanjem iz obveznog članstva voditelja gradilišta uštedjelo oko 10 milijuna kuna – a čelnici komora tvrde da bi to povećalo troškove 55 puta budući da pristup normama i osiguranje od profesionalne odgovornosti više ne bi bilo komorski ugovarano.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar danas je na konferenciji za novinare pojašnjavao svoju verziju rasterećenja gospodarstva: sad poslodavci plaćaju 1800 kuna godišnjeg obaveznog članstva u Komori za svakog inženjera gradilišta i voditelja radova.
Visoke naknade voditeljima
U međuvremenu su inženjeri u novom broju Lidera ponovili svoj prijedlog da se uštede postignu ukidanjem obveznih voditelja projekata za sve javne radove skuplje od 10 milijuna kuna, koje je propisao zakonodavac, a koje itekako dižu cijenu jer se voditelje projekta plaća jedan do dva posto od vrijednosti investicija, što su iznosi koji premašuju stotine milijuna kuna. Osim toga, komore se zalažu za uklanjanje diskriminatorne odredbe koja propisuje uvjete za voditelja projekta, čime bi se postigle znatne uštede jer ispit za međunarodno priznatu ovjeru sposobnosti voditelja projekta stoji i do 15.000 kuna s obvezom recertifikacije, a polaže se u Hrvatskoj udruzi za upravljanje projektima, koja je privatno-pravnoga karaktera, a povezuje ju se s državnim tajnikom pri Ministarstvu graditeljstva Željkom Uhlirom, iako se on prije nekoliko mjeseci povukao iz svih tijela Udruge.
Prema podacima koje smo pronašli u Elektroničkom oglasniku javne nabave za voditelje projekata izdvaja se zaista velik novac, iako HŽ, Grad Zagreb i Hrvatske ceste imaju zaposlene osobe koje vode projekte i ne raspisuju natječaje za te usluge, mnogi zbog zakonske obveze to moraju učiniti. Brojke govore više od riječi, jer iznosi zaista nisu mali. Tako je primjerice za projekt gradnje komunalne infrastrukture i odvodnje voda otok Krk, u vrijednosti 511 milijuna kuna, konzultantskoj kući EY za vođenje projekta plaćeno osam milijuna kuna; za projekt aglomeracije Varaždin vrijedan 684 milijuna kuna ugovoreno je vođenje projekta s tvrtkom Econerg u vrijednosti 6,9 milijuna kuna. Vođenje projekta odvodnje Rovinj vrijednog 223 milijuna kuna ugovoreno je s tvrtkom Maxicom u iznosu od 1,9 milijuna. Za aglomeraciju Jastrebarsko u vrijednosti 135 milijuna kuna ugovoreno je upravljanje projektom u vrijednosti 2,7 milijuna, a tek treba odabrati punuđača koji će dobiti 23 milijuna kuna za vođenje projekta aglomeracije Rijeka vrijednog 1,7 milijardi kuna i aglomeracije Umag vrijedne 530 milijuna kuna, za koju treba odabrati voditelja projekta kojem će se platiti 7,8 milijuna kuna. Ali, to je samo manji dio svih javnih projekata za koje je potrebno imenovati voditelje.
Imenik ovlaštenih inženjera
Priča je višeslojna – s jedne stane je zakonska obveza imenovanja voditelja projekata, a s druge da tek odabrani inženjeri taj posao mogu obavljati. Stoga se inženjerske komore zalažu i da svi inženjeri koji polože državni ispit, i članovi su jedne od komora, imaju mogućnost raditi sve poslove, uključujući i poslove voditelja projekata, kao što je regulirano u susjednoj Sloveniji, a ne da za to imaju ovlasti samo oni koji polože posebne ispite ili inženjeri građevine koji su završili smjer organizacije građenja pri Građevinskom fakultetu. – Ako Ministarstvo želi smanjivanje troškova neka se zadrži jedan imenik ovlaštenih inženjera u koji bi ušli svi inženjeri koji polože državni ispit, a njegovi članovi trebali bi imati pravo na obavljanje svih poslova: projektiranja, stručnog i projektantskog nadzora, vođenja građenja i vođenja radova, izrade elaborata i studija te poslove vođenja projekata – rekla nam je Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, uime četiri inženjerske komore.
Ova priča sigurno će imati svoj nastavak. Štromar ne odustaje, i najavljuje da bi se njegove zakonske izmjene ‘uskoro trebale naći pred Vladom‘, ali ne odustaju ni inženjeri.