Ako prvi DZS-ovi rezultati o hrvatskom izvozu za prva četiri ovogodišnja mjeseca još pokazuju malo bolju situaciju nego u istome lanjskom razdoblju (plus od skromnih 1,5 posto!), u travnju je izvoz bio za oko pet posto manji nego u istome mjesecu prošle godine. Iskustvo nam govori da će u konačnom obračunu taj postotak pada biti malo manji, no s obzirom na to da se prvi rezultati od konačnih obično razlikuju za tridesetak milijuna eura, travanj će vjerojatno ostati zabilježen kao prvi ovogodišnji mjesec u kojem je izvoz bio manji nego u istome mjesecu prošle godine. Prema prvim rezultatima, u ovogodišnjem travnju izvoz je iznosio oko 910 milijuna eura, a lani u travnju bio je blizu 960 milijuna eura.
Učinak Unije
Analitičari redom govore da se ispuhuje učinak ulaska Hrvatske u Europsku uniju i da je to glavni razlog usporavanja rasta izvoza. Ukupno gledajući, dijelom imaju pravo. U prvom kvartalu hrvatski je izvoz u cijelu Uniju, u koju inače odlazi gotovo 70 posto našeg izvoza, povećan za samo 3,7 posto. Iz dva je razloga prerano govoriti o ispuhanosti učinka članstva. Prvo, izvoz nam i dalje najsnažnije raste upravo na tržištima koja su nam i prije bila najvažnija. U prvom je kvartalu izvoz u Njemačku povećan za 13 posto, u Italiju za 11 posto, u Sloveniju za devet posto. Drugo, ni izdaleka još nisu iskorištene mogućnosti izvoza na dvadesetak zemalja EU u kojima su hrvatski izvoznici zastupljeni samo simbolično, više mjestimice nego s ozbiljnijim i dugoročnijim poslovima. Bilo bi glupo i neozbiljno smatrati da je učinak članstva u EU ispuhan dok u Češku, Slovačku, Poljsku ili Belgiju izvozimo robe u vrijednosti od deset do 15 milijuna eura na mjesec. Ili dok u Finsku, Dansku ili Portugal izvozimo nekoliko milijuna eura na mjesec. A ima i zemalja EU, primjerice Cipar i Estonija, u koje izvozimo čak i manje od toga.
Manja pokrivenost
Prostora za rast izvoza u te zemlje ima u izobilju, no bez mnogo, mnogo aktivnijeg uključivanja gospodarske diplomacije u pomoć hrvatskim izvoznicima on će i dalje ostati neiskorišten. Dok izvoz usporava, u prva četiri mjeseca ove godine ponovno se dinamizira uvoz, koji raste prema višoj stopi od izvoza. I to, ne zaboravimo, na mnogo višoj osnovi od izvoza. Tako je deficit u robnoj razmjeni u prva četiri mjeseca bio veći od 2,4 milijarde eura, što je 3,2 posto više nego lani u to vrijeme, a pokrivenost uvoza izvozom opet se spustila ispod 60 posto.