Aktualno
StoryEditor

Jednako sudjelovanje žena i muškaraca u ekonomiji, osiguralo bi svjetskom gospodarstvu dodatnih 28 bilijuna dolara u 10 godina

14. Rujan 2016.
Piše:
Aco Momčilović

U prošloj kolumni sam spomenuo sam neke od podataka i istraživanja koja dosta jako sugeriraju da je uspješno zapošljavanje žena na raznim mjestima u kompanijama korisno po mnogim kriterijima. Te kompanije imaju bolju efikasnost, veće prihode, bolju radnu etiku i poznavanje tržišta, i jednostavno su kvalitetnije vođene. Ako stvari gledamo na razini pojedinih kompanija, jasno je da bi se mnoge trebale aktivno potruditi i razmisliti na koje sve načine smanjiti postojeći disbalans između muške i ženske radne snage.

Naravno, mogu postojati i one kompanije koje će reći u svome samozadovoljstvu da nema potrebe raditi na takvim temama jer su zadovoljne svojim sadašnjim poslovanjem i načinima rada. Svaki privatnik ima za sebe pravo odlučiti koga i kako zapošljavati i misliti da se ti tiče samo njih. No je li to zaista baš tako?

Ove žene su sposobne i kvalificirane odmah preuzeti upravljačke pozicije u kompanijama

Svaka kompanija djeluje u širem makroekonomskom kontekstu i u principu reagira na globalne trendove rasta ili pada tržišta. Pitanje više razine je kakav bi utjecaj na globalnoj razini moglo imati poboljšano zapošljavanje žena i efikasnije korištenje njihovih talenata. Na tu temu tvrtka McKinsey je krajem 2015. također napravila opsežno istraživanje iz kojega ću navesti neke podatke.

U jednoj rečenici, ukoliko bi bilo postignuto sudjelovanje žena u ekonomiji identično onome koje imaju muškarci, najbolji scenarij govori da bi samo taj faktor utjecao na stvaranje dodatnih 28 biliona dolara svjetskog BDP-a u razdoblju od 2014. do 2025. godine. To je porast od 26% u usporedbi sa dosadašnjim stanjem. Ako želite lakše predočiti taj podatak, radi se o količini novaca koja je jednaka zbroju današnjih ekonomija SAD-a i Kine.

U istraživanju je korišten indeks rodne jednakosti (Gender Parity Score) koji se sastoji od raznih faktora povezanih sa jednakošću na poslu, stvaranjem ekonomskih prilika, pravnom zaštitom i mogućnošću političkog utjecaja te fizičkom zaštitom i autonomijom. Najbolje rezultate na tome indeksu postižu Sjeverna Amerika i Oceanija, a najniže Južna Azija.

Identificirane su i neke „zone utjecaja“ koje bi, da ih se na pravi način stimulira utjecale na to da se gotovo 75% žena pomakne značajno bliže prema rodnoj jednakosti. Te zone su – blokirani ekonomski potencijal, vrijeme provedeno u neplaćenom radu, manja zakonska prava, nedovoljna politička zastupljenost i nasilje prema ženama. Sukladno tome prepoznato je i šest tipova intervencija koje bi pomogle da se premosti trenutna razlika: financijski poticaji i potpore, ulaganje u tehnologiju i infrastrukturu, izgradnja sposobnosti, zagovaranje i oblikovanje  stavova te različiti zakoni i propisi.

Potencijal koji postoji je ogroman, ali dobro je osvijestiti i neke detalje i precizne pokazatelje trenutnog tanja:

  1. Žene unatoč tome što naravno čine polovicu svjetske radne snage, generiraju samo 37% svjetskog BDP-a
  2. Globalno, 75% neplaćenog posla odrade žene
  3. Više od milijun djevojčica godišnje nije rođeno zbog spolno selektivnog abortusa
  4. Globalno 36 milijuna djevojčica se uda u dobi od 15 do 19 godina što ograničava stupanj do kojeg se mogu obrazovati i sudjelovati u radnoj snazi
  5. Na razini svijeta, gotovo 30%, ili 723 milijuna žena su bile žrtve nasilja (i to od strane partnera)
  6. Kroz višu participaciju žena moglo bi se stvoriti do 240 milijuna novih radnika/ca

Jasna je povezanost jednakosti u poslu i rodne jednakosti, i to se vidi na skupinama zemalja koje imaju nizak i jedan i drugi indeks, ili visok i jedan i drugi indeks. Postoje i zemlje gdje je jednakost u poslu viša od rodne jednakosti (Etiopija, Nigerija, Tajland).

To što su žene češće perfekcionisti danas bi poslodavci trebali vidjeti kao veliku komparativnu prednost

S obzirom koliko je to kompleksan problem, i pristupi za rješavanje će biti raznovrsni. Očito je da će se morati mijenjati neki duboko ukorijenjeni stavovi i uvjerenja koji utječu na status žena u društvu. Postoje snažne poveznice između rodne (ne)jednakosti i stavova koji ograničavaju potencijale žena. Jedan primjer toga, su podaci raznih anketa i istraživanja koji su pokazali da u područjima s manjom jednakosti žene same vjeruju da su - svađa s mužem, odbijanje seksa, loša priprema hrane, ili izlazak van bez obavještavanja muža - opravdani razlozi za obiteljsko nasilje.

Dakle, situacija je jasna, trenutno stanje na globalnoj razini, za žene nije niti blizu željene razine. Pomaci u raznim segmentima imaju ogroman potencijal da pozitivno utječu na ekonomske prilike. Postoji sve veći broj inicijativa koje odgovaraju na neke segmente spomenutih problema, i na svjetskoj razini ali i u Hrvatskoj. Možda kao tema neke od idućih kolumni, usporedba lokalnih događanja, inicijativa i udruga koje se bave ženama u poslovnom svijetu, i trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.

22. studeni 2024 14:53