U obrazovnom sustavu mnogo je onoga što bi trebalo mijenjati. Govori se o onome što bi trebalo i što ne valja, ali danas ćemo naglasak staviti na svijetle primjere koji svojim djelovanjem mijenjaju lice obrazovanja. Neki od njih našli su se danas u kinu Europa na konferenciji Bug Future Showu, koji se održao pod motom ‘Building a Better World‘ baveći se usmjeravanjem novih generacija ka STEM kompetencijama.
- O STEM znanjima više ne pričamo samo mi, medij koji je specijaliziran za to područje, već to postaje svakodnevna tema svih koji su senzibilizirani za pitanja budućnosti mladih. Današnji show ponajviše se bavio problematikom budućnosti obrazovanja i onim što nam donosi sutra, a to je suživot s umjetnom inteligencijom i tehnologijom po mjeri čovjeka. Fantastičan odaziv publike u prepune obje dvorane, još jednom je potvrdio kako je Bug Future Show dobro osmišljen koncept za one koji žele čuti nešto pametno, ali se pri tome i zabaviti, komentirao je Miro Rosandić, glavni urednik Buga i voditelj projekta BFS 2017.
>>>Više od 1500 građana i tvrtki doniralo kampanju za STEM obrazovanje hrvatskih školaraca
[caption id="attachment_254778" align="aligncenter" width="670"]
Miro Rosandić, glavni urednik Buga i voditelj projekta BFS 2017[/caption]
Dejan Nemčić nastavnik je geografije u Osnovnoj školi braće Radić u zagrebačkom Botincu koji učenicima na početku godine daje ‘putovnice‘ te ih svojim projektom ‘Uživo s kontinenata‘ upoznaje sa cijelim svijetom. Odgajateljici Kseniji Blagec iz Dječjeg vrtića Srednjaci djeca mogu zahvaliti na iskustvu ‘skajpanja‘ s djecom iz drugih zemalja. Učiteljica razredne nastave iz Osnovne škole Tučepi Marlena Bogdanović zaslužna je što učenici njezinog razreda ne tegle torbe pune knjiga na nastavu, već su im udžbenici pohranjeni na tabletima, a Nikola Dmitrović, nastavnik informatike u zagrebačkoj XV. gimnaziji, godinama svojim angažmanom doprinosi tome da polaznici popularnog MIOC-a osvajaju medalje u programiranju po raznim prestižnim međunarodnim natjecanjima. Svi oni, uz najpoznatijeg hrvatskog matematičkog uma, Tonija Miluna sudjelovali su na panel raspravi ‘Učitelji heroji: arhitekti boljeg svijeta.
Podrška sa svih strana, ali samo formalna
Zanimljivo je što su oni u svojim projektima ustrajali unatoč tome što su im formalno podršku pružile sve institucije.
- Odvajam 30% svoje plaće na financiranje projekata koje provodim i nisam požalio, kazao je Nemčić koji je vlastitim novcima kupio laptop, projektor i svu potrebnu opremu kako bi svojim učenicima priuštio direktan prijenos šetnje i predavanja kolega nastavnika iz raznih zemlja po znamenitim lokacijama. - Učenici su u ovih pet godina ‘posjetili‘ svih sedam kontinenata, čak su imali i javljanje uživo s Antartike, kaže mladi nastavnik koji neumorno radi i na izgradnji škole u Tanzaniji za afričku djecu kojoj će jednoga dana, umjesto usmenih ispita, direktnim prijenosom predavati učenici iz Botinca.
Nastavnik Dmitrović za velika međunarodna natjecanja s kojih se učenici vraćaju s medaljama financijska sredstva prikuplja iz privatnog sektora jer je podrška MZOS-a simbolična, a izvršni direktori brojnih uspješnih informatičkih tvrtki samoinicijativno se javljaju s donacijama s obzirom na to da su i sami nekada sudjelovali u tim natjecanjima i znaju koliko su ona utjecala na njih, a tu su i udruge poput CISEX-a koji ne propuštaju priliku da pomognu.
UčiteljicaBogdanović nekoliko mjeseci pripremala se za sastanak s roditeljima na kojima im je predstavila prednosti uvođenja tableta u nastavu i s radošću se prisjeća njihovih pozitivnih reakcija te pristanka da sami financiraju tu inovaciju, a roditelji vrtićke djece ‘tete‘ Ksenije objeručke su prihvatili ideju da im djeca na engleskom komuniciraju s vršnjacima iz Latvije, kao i ravnateljica DV Srednjaci koja je financirala nabavku računala za te potrebe.
Pojedinci vs. sustav 1:0
Ustrajnost za stvaranje boljih preduvjeta kako bi se nove generacije pripremile za budućnost u ovim se slučajevima isplatila, još samo kada takve promjene ne bi bile zasnovane samo na trudu pojedinca, već kada bi obrazovni sustav to podupirao na višoj razini, kroz nekoliko godina nestali bi razni problemi s kojima smo danas suočeni poput informatičke nepismenosti, deficita informatičara i slabog interesa za upis fakulteta u STEM području. S time se slaže i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja koji je tijekom uvodnog predavanja poručio:
- Svi oni koji su vodili ovu zemlju proteklih 26 godina, bez obzira na stranačku pripadnost, ne doprinose tome da Hrvatska postane zemlja bogata znanjem. Zato učenici i ostvaruju slabe rezultate na važnim usporednim međunarodnim istraživanjima, pa i onima za maturu i to iz brojnih predmeta, ne samo matematike. Imamo brojne divne pojedince u javnom i privatnom sektoru, odlične predstavnike u obrazovnom sustavu, ljude na ulici. Pa i svi vi ovdje, geekovi, freakovi, programeri, fejkeri, dobri i loši, idemo izgraditi bolji svijet, bolju Hrvatsku.
[caption id="attachment_254777" align="aligncenter" width="670"]
Boris Jokić[/caption]
Jokić je u svom predavanju ustvrdio kako se u Hrvatskoj više ulaže u objekte nego u ljude i kako je vrijeme da se to promijeni i to kroz sustav odgoja i obrazovanja u kojem pojedinci već provode reformiranu nastavu kojoj nije cilj bubanje gradiva, već promišljanje i rješavanje problema. - Čekati odluke još 26 godina za nas je prekasno, jer moramo biti odgovorni zbog naše djece, koja u ovom digitalnom svijetu sigurno mogu napraviti više nego smo mi, izjavio je Jokić u nadi da će konačno svi prepoznati važnost reforme obrazovanja i dopustiti joj da se ubrzano odvija.
Nezadovoljan sustavom, suosnivač i CTO tvrtke Wire Alan Đurić prigovorio je što se djeca u Hrvatskoj susreću s programiranjem na pragu odraslosti, a na tijekom panelice o umjetnoj inteligenciji problema u obrazovanju dotanuo se i Drago Galić iz Buga:
- Diskrepancije između škola i društva već postoje, a bit će još i veće. Kurikulumu će biti teško pratiti tehnologije i društvo koje se također jako brzo mijenja. Trebat će osmisliti neke algoritme za stalna ažuriranja kurikuluma. Ovaj sustav upravljanja društvom općenito nije prilagođen suvremenim tehnologijama i društvu.
>>>Kako ne kompromitirati privatnost na internetu
U svemu tome, uloga nastavnika koji su preuzeli inicijativu i odlučili prigrliti nove tehnologije u svome radu, unatoč svim zaprekama koje pred njih stavlja postojeći sustav još je značajnija. Također, uspjesi brojnih startupa proizašli iz ovih uvjeta veliki su poticaj svima da se odvaže. Neki od njih predstavili su se i na konferenciji BFS poput ekipe iz STEMI-ja, koja je prepričala sve o tome kako su svojim izumom zarazili posjetitelje CES-a, Clockwork Briefcase iz Crne Gore te splitski Gammachef, drugoplasirani i trećeplasirani s najvećeg regionalnog natjecanja startupa, Idea Knockouta.