„U Hrvatskoj je dominantan narativ prošlosti, dok se budućnost gleda isključivo kao prijetnju“, bila je tek jedna od zanimljivih tvrdnji koje su se mogle čuti drugog dana festivala Brave New World koji se održao u prostorima HUB385 u Zagrebu. Izgovorio ju je psiholog Boris Jokić koji je u društvu s još dva ugledna znanstvenika, profesora Jana Šnajdera i Svena Maričića, sudjelovao u razgovoru Think Tank Talk kojeg je moderirao Milan Majerović.
Strah od budućnosti
„Danas ljudi, naročito u Hrvatskoj, imaju strah od budućnosti i rijetko tko ima pozitivnu sliku razvoja društva. Strah od tehnologije nas sprječava kao zajednicu da imamo pozitivne projekcije budućnosti," objasnio je psiholog Boris Jokić.
>>> Jokić: U pitanju je budućnost djece, a ona nisu ni desna ni lijeva
U zadnjih deset godina primjećuje se porast interesa za biomedicinu i biotehnologiju na fakultetima. Međutim, Hrvatska gotovo da nema prostora za širenje tih područja. Jedan od problema s kojim se susreću profesori na sveučilištima je kako osigurati okruženje za mlade koje će u njima probuditi želju za osobnim razvojem u Hrvatskoj i tako spriječiti odljev mozgova u ovolikoj mjeri kakva je sada.
Profesor FER-a Jan Šnajder izrazio je zabrinutost sveučilišnim programima koji se ne prilagođavaju eri novih tehnologija. Naglasio je kako financije nisu glavna stavka u zadržavanju mladih u zemlji, već je to mogućnost da ostvare pozitivan utjecaj na društvo. Upravo ta se mogućnost jako rijetko na fakultetima pojavljuje.
- Najveći interes studenti iskazuju za projekte na kojima vide da uče i imaju dojam da će projektom promijeniti nečiji život na bolje, kazao je Šnajder, kojeg nazivaju šaptačem robotima budući da mu je jedan od fokusa rada primjena umjetne inteligencije.
Valja naglasiti kako unatoč preprekama hrvatskog obrazovnog sustava postoje sadržaji koji omogućuju darovitim učenicima da ulože svoj talent u nešto vrijedno i nauče nešto novo - projekti na FER-u na čelu s profesorom Šnajderom studentima daju priliku „opipati“ ono o čemu su učili i naprave male, ali hvale vrijedne korake za zajednicu.
Drugačiji sustav obrazovanja za darovite učenike
No, nije samo nedostatno korištenje tehnologije uteg obrazovnom sustavu, problem je i odnos prema darovitima i inzistiranje na tome da treba biti jednako dobar u svemu. Jokić tumači kako nam kao društvu i kao pojedincima ne pomaže robovanje lažnom idealu da svi moraju u svemu biti odlični.
"Društvo ne raspoznaje da netko može biti u nečemu iznimno dobar pa takvoj osobi treba ‘dopustiti‘ da bude prosječan u nekom drugom polju," to je samo jedan od načina na koje se u Hrvatskoj loše odnosi prema najdarovitijoj djeci. Sve to, kako navodi, dovodi do zanemarivanja, a često i do osporavanja talenta. Sustav kakav nam treba trebao bi imati mehanizme za prepoznavanje nadarene djece u ranoj dobi i omogućavanje različitog pristupa učenja ovisno o profilima talentiranosti.
>>> VIDEO – Hrvatski startup veterani: Ne želimo privući kadrove visokim plaćama
"Kvaliteta društva se mora zrcaliti i na slabijima koji se ne uklope u sustav. Sveučilište treba genijalce, ali ne može pustiti druge da se utope,“ rekao je Šnajder, a s time se slažu svi sugovornici. Učenike i studente koji se ne uklope ili ne pokažu uspješnima u praćenju obrazovnog programa ne treba marginalizirati, već pronaći jedinstven sustav za svakog od njih.
Budućnost tehnologije u obrazovnom sustavu
Svejedno, upravo sudionici Think Tank Talku pokazuju kako se budućnosti ne treba bojati. Profesor Sven Maričić održat će uskoro otvoreno predavanje za sve one koji nisu studirali ili studiraju, a još uvijek se traže. Njegovo predavanje ističemo stoga što ga on neće izvesti sam, već u društvu robota Pepper.
>>> Maričić: Sveučilište u Puli uskoro otvara veliki 3D laboratorij
“Simboličnim predavanjem Pepperice rušimo barijere. Dajemo ljudima šansu da razmisle još jednom jer sad je vrijeme da se naprave prave stvari. Kao društvo sve više starimo i trebat ćemo pomoć tehnologija, odnosno, umjetne inteligencije, objašnjava Maričić, koji popularizira tehnologiju među najmlađima. Njegov projekt 3D printanog mikropskopa za djecu vrtićke dobi odličan je primjer kako se nove tehnologije mogu usmjeriti pozitivno i napraviti pomak u zajednici te dokazuju da u maloj Hrvatskoj ipak postoje veliki ljudi uz koje se ne trebamo bojati tehnološke budućnosti.