Stručnjaci Instituta za javne financije ocjenjuju da još uvijek postoji znatan prostor za poboljšanje otvorenosti proračuna središnje države, ne samo u pogledu objave pravovremenih i razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji sredstava nego i kada je riječ o nadzoru proračuna i uključivanju javnosti u proračunske procese.
U novome broju Osvrta IJF-a Mihaela Bronić i Josip Franić komentirali su najnovije rezultate posljednjega kruga međunarodnoga istraživanja International Budget Partnershipa o otvorenosti proračuna središnje države, u kojem je Hrvatska sa 67 bodova od mogućih 100 zauzela 24. mjesto među 125 analiziranih zemalja.
- Premda se radi o povećanju od tri boda u odnosu na prethodni krug istraživanja iz 2021. godine, još uvijek postoji znatan prostor za poboljšanje, ne samo u vezi s objavom pravovremenih i građanima razumljivih informacija o prikupljanju i potrošnji proračunskih sredstava nego i kada je riječ o nadzoru proračuna i uključivanju javnosti u proračunske procese - istaknuli su u ponedjeljak iz IJF-a.
Iako istraživanje Hrvatsku svrstava među zemlje koje objavljuju ‘značajnu količinu proračunskih informacija‘, iz IJF-a napominju kako je ranijih godina ostvarivala i bolje rezultate, pa je 2019. godine sa 68 bodova zauzimala 21. mjesto na svjetskoj ljestvici.
- U skladu s tim, može se zaključiti da nije bilo važnijega pomaka u posljednje vrijeme - ocjenjuju iz IJF-a.
Ključne preporuke za poboljšanje otvorenosti proračuna
Kako navode IJF-ovi stručnjaci, osim otvorenosti proračuna ovo istraživanje mjeri i koliko efikasno Državni ured za reviziju i Hrvatski sabor nadziru proračun središnje države, te kolike su mogućnosti uključivanja javnosti u proračunske procese.
Pritom su iznijeli ključne preporuke za poboljšanje otvorenosti proračuna središnje države, pa tako i da u prijedlog proračuna treba uključiti informacije o poreznim izdatcima, uz objašnjenje osnovnih ciljeva svakoga pojedinoga poreznog izdatka, ciljane skupine na koje se odnosi te procijenjenu visinu izgubljenih poreznih prihoda.
Nadalje, iz IJF-a predlažu da u prijedlog proračuna treba uključiti detaljne informacije o financijskoj imovini države (popis imovine i procjenu vrijednosti) i nefinancijskoj imovini države (popis imovine po kategorijama).
Zatim, smatraju da treba poboljšati sadržaj i sveobuhvatnost proračunskih vodiča za građane koje objavljuje Ministarstvo financija, tako da se uspostave mehanizmi za utvrđivanje informacija koje građani žele čitati u tim vodičima, da se vodiči objave na vidljivijim mjestima na mrežnim stranicama i da se uz vodiče koje Ministarstvo financija već objavljuje objave i vodiči o prijedlogu državnoga proračuna i izvješću o reviziji državnoga proračuna.
Sugeriraju i da treba ponovno početi objavljivati Godišnjake i Statističke prikaze Ministarstva financija.
Rezultati na globalnoj razini ne pružaju razlog za optimizam
Iz IJF-a su istaknuli da na globalnoj razini rezultati istraživanja za 2023. ponovno ne pružaju razlog za optimizam. Prosječna vrijednost Indeksa za svih 125 uključenih zemalja i ovaj put iznosi 45, baš kao što je to bio slučaj u prethodnim dvama krugovima.
Drugim riječima, stanovnicima analiziranih zemalja u prosjeku je opet na raspolaganju bilo samo 45 posto ključnih informacija o prihodima i rashodima proračuna središnje države. Kao i u ranijim krugovima, najbolje rezultate ostvarile su Gruzija (87), Novi Zeland (87), Švedska (85) i Južnoafrička Republika (83). Na začelju su Afganistan, Jemen i Venezuela, čije vlasti svojim građanima ne objavljuju pravovremeno baš nikakve informacije o proračunu središnje države, izvijestili su iz IJF-a.
Kako su priopćili, indeks otvorenosti proračuna jedini je neovisni i međunarodno usporedivi pokazatelj sveobuhvatnosti i kvalitete online informacija o proračunu središnje države. Objavljuje se kontinuirano od 2006. godine, a računa se na temelju odgovora na 109 pitanja kojima se ocjenjuje dostupnost, pravovremenost objave te iscrpnost osam proračunskih dokumenata: programa konvergencije, prijedloga proračuna, usvojenoga proračuna, proračunskoga vodiča za građane, mjesečnih izvješća, polugodišnjega izvješća o izvršenju proračuna, godišnjega izvješća o izvršenju proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji.