Stvarnost je postala energetski puno kompliciranija nego što smo to ikad očekivali i daleko kompliciranija nego što je nedavno bila. Izazovi koji su pred nama su prvenstveno povećanje energetske učinkovitosti (trošiti efikasnije, trošiti ciljano, trošiti kad je potrebno) i, više nego ikad, omogućiti da sustavi koji upravljaju energentima budu dinamični, odnosno da mogu brzo odgovoriti na izazove pred nama.
Pametni uređaji na obračunskim mjernim mjestima (brojila plina, vode, el. energije) zapravo su dio lanca bez kojih nije moguć uvid u potrošnju u realnom vremenu, a sastoji se od komunikacijskih mreža, pametnog brojila i softvera koji to sve obrađuje poslovanju omogućuje novi uvid i brzinu reakcije.
Pametna brojila važan su hardver, no tek su dio priče o inteligentnom upravljanju resursima pomoću tehnologija interneta stvari. Kako bi sve to funkcioniralo – morate imati komunikacijsku mrežu za prijenos prikupljenih podataka i softver koji je u stanju te informacije obraditi tako da rezultiraju poslovno korisnim uvidima.
Tranzicija prema pametnom upravljanju resursima primjenom tehnologija interneta stvari - bilo da je to električna energija, plin, voda ili nešto drugo – traje od sredine prošlog desetljeća, a ubrzala se tijekom pandemije te financijske i energetske krize kojima svjedočimo u posljednjih godinu dana. U Aziji i Europi, posebno u nekim njenim zapadnijim zemljama, ta tranzicija ide dosta brzo. Kod nas, ta ista tranzicija malo zaostaje u vremenu. Prije svega zato što je naše tržište energenata, a to posebno vrijedi za opskrbljivače plinom i vodom, dosta rascjepkano – riječ je o većem broju manjih tvrtki koje toj tranziciji prilaze u skladu sa svojim financijskim i ljudskim resursima. Veće cjeline u tom dijelu energetskog sektora za sada imamo samo u Zagrebu i Slavoniji. U ostatku zemlje, riječ je o usitnjenom ekosustavu sa svim njegovim, kako dobrim tako i lošim stranama.
Postojeća brojila opremljena senzorima (retrofit) i „prava” pametna brojila
Što se tiče segmenta primjene pametnih brojila u energetici i vodoopskrbi - u svijetu taj segment interneta stvari trenutno zauzima najveće područje poslije industrijske primjene IoT-ja u proizvodnji, energetici i naftnoj i plinskoj industriji. Vrijednost globalnog tržišta pametnih brojila trenutno iznosi nešto više od 23 milijarde američkih dolara, a doseći će brojku veću od 36,3 milijarde dolara u sljedećih pet godina i rasti će kumulativnom godišnjom stopom od gotovo deset posto, prema izvještaju analitičke kuće Markets&Markets. Nakon istočne Azije, EU će tu biti najpropulzivnija regija. U segmentu pametnih brojila za distributere električne energije, tržište su već dosta zahvatile neke ambiciozne njemačke tvrtke, a što se tiče plina danas se, pretežno, koriste tri tehnologije tih uređaja. U Hrvatskoj se, kad su pametna brojila u pitanju, zasad najviše koristi tzv. retrofit uređaji koji se ugrađuju kao dodatne, komunikacijske komponente na postojeća „stara” brojila i na taj način se produljuje život postojećim brojilima. To je prijelazno rješenje do instalacije pametnog brojila, na sva mjesta koja još nemaju takva brojila. Uglavnom, pametna brojila su važan hardver, no čine samo jedan dio priče o inteligentnom upravljanju resursima pomoću tehnologija interneta stvari. Kako bi to sve funkcioniralo – morate imati i komunikacijsku mrežu za prijenos prikupljenih podataka i softver koji je u stanju te informacije prihvatiti, obraditi, prikazati i uklopiti u poslovne procese tako da rezultiraju poslovno korisnim uvidima. I, kao i u svemu ostalome, nije nebitno kakvu mrežu i kakav softver za to koristite.
Sveobuhvatna integracija
Jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj koja je prigrlila tehnologije interneta stvari je informatički integrator, tvrtka Comping. Oni su u taj tehnološki segment ušli prije nešto više od pet godina uspostavljanjem vlastite mreže i vlastite tvrtke operatera. IoT Net Adria je tvrtka kćer koja operira Sigfox mrežom je koja danas pokriva više od 90 posto stanovništva i 70 posto prostora u Hrvatskoj.
- Zasad ne pokrivamo nacionalne parkove, parkove prirode i planinska područja. No, mrežu i dalje širimo, na sve prostore koje još nismo pokrili, kaže Cvjetković, direktor poslovnih rješenja i usluga u Compingu. Tvrtka u razvoju tehnologija interneta stvari surađuje s opskrbljivačima plinom, vodoopskrbnim poduzećima, logističkim kućama, proizvođačima senzora, integratorima rješenja i akademskom zajednicom. Što se tiče softvera, Comping ima vlastitu platformu za pametno upravljanje resursima tehnologijama interneta stvari. Nazvali su je ThingsTalk. „Razvoj je išao tako da smo svoju platformu u početku postavili i projektirali kao mrežnu (cloud) platformu „opće prakse” - tako da se može primijeniti na najraznovrsnijim poslovnim slučajevima. Međutim, vremenom smo uvidjeli da je vertikalna specijalizacija brži put do konkretne primjene pa smo se fokusirali na tržišta distribucije električne energije, vode i posebno – plina. U tome nastojimo integrirati sve elemente, počevši od softvera i mreže, do instalacije uređaja na terenu. Svojim sustavom pratimo sve: kome se ugrađuje pametno plinsko brojilo, kakvo brojilo se ugrađuje ili kakav senzor se ugrađuje na postojeće tradicionalno brojilo, na koje obračunsko mjerno mjesto se to brojilo spaja, s kime se sve povezuje, kamo šalje podatke, itd. - objašnjava nam Cvjetković.
Točni podaci donose bolje uvide
Šifra obračunskog mjernog mjesta osnovni je podatak u ThingsTalk sustavu, a povezuje se s mobilnom aplikacijom koju koriste monteri na terenu, djelatnici opskrbljivača ili integratora koji instaliraju pametna brojila. „Iznimno je važno da se osnovni podatak unese bez pogreške, da ga se atribuira uz pravu adresu, poveže s linijskim (bar) kodom senzora koji strojno očitava trenutno stanje potrošnje plina. Zatim se svi ti podaci putem naše IoT mreže šalju na server, gdje se dodatno provjeravaju, obrađuju i analiziraju. Korištenjem ThingsTalk platforme i pripadajuće mobilne aplikacije registraciju brojila na terenu sveli smo na svega 3 minute posla po obračunskom mjernom mjestu.”, kaže Cvjetković. Najveći korisnici Compingove platforme ThingsTalk i IoT Net Adria mreže su distributeri plina u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj. Oni sada brže prikupljaju i brže obrađuju podatke o potrošnji energenta kojeg distribuiraju i tako bolje optimiziraju svoje poslovanje.
Povrat na ulaganje
Sljedeći korak u razvoju ThingsTalk sustava je njegovo usklađivanje s regulativom Europske unije prema kojoj distributeri energenata - uz izvještavanje korisnika o potrošnji u stvarnom vremenu - moraju svoje potrošače navesti i na proaktivno djelovanje kad je utrošak struje i plina u pitanju. Cilj je viša razina energetske učinkovitosti”, kaže Cvjetković. Novi modul ThingsTalk platforme imat će i meteorološke podatke na temelju kojih će analizirati potrošnju energenata u skladu s vremenskim prilikama. Kako u skladu s trenutnim vrijednostima, tako i u skladu s prognoziranim vrijednostima za neko unaprijed definirano razdoblje od par sati do nekoliko dana i više. Na pitanje koji je vremenski povrat na ulaganje u platformu ThingsTalk, rečeno je da se radi o periodu od dvije godine. No to ovisi o više parametara, o tome kako se prikupljaju podaci, koliko vremena treba za njihovu obradu. Zapravo, prva godina je svojevrsni „benchmark” na temelju kojega se onda platforma može optimizirati i fino ugoditi te donijeti uvide koji će poboljšati poslovanje. Prve vidljive koristi sustava su automatizirano udaljeno prikupljanje stanja brojila, pojednostavljen i optimiziran terenski rad i smanjeni broj reklamacija na obračun potrošnje” ThingTalk se lako povezuje s ostalim poslovnim sustavima (Biling, ERP, BI) i može biti instaliran kod korisnika ili kao cloud platforma.
Dizajnirana za budućnost
Već u svojim temeljima ThingsTalk platforma je projektirana tako da se lako prilagođava svim promjenama, integrira sa drugim sustavima, kako u tehnološkom smislu tako i u poslovanju. Sagrađena na sustavima (mikroservisna arhitektura, Open Shift, i druga rješenja otvorenog koda) koji su de facto standard za cloud native aplikacije. Sam algoritam na kojem počiva ThingsTalk je kompliciran, no stalno se razvija. „Jedna od najvažnijih funkcionalnosti u razvoju ThingsTalk platforme je planiranje, a to je u energetici presudna funkcija. Energenti se kupuju unaprijed, u količinama unutar vremenskog perioda (dan, tjedan, mjesec, kvartal …). ThingsTalk će omogućavati precizno planiranje buduće potrošnje energenata. Trenutno se to radi primjenom napredne matematike i za kraće vremenske okvire, a uskoro ta će funkcionalnost biti izvođena tehnologijama umjetne inteligencije. Ključni preduvjet za ovakav mehanizam je čistoća prikupljenih podataka, dovoljno povijesnih podataka i podataka o vanjskim faktorima kao što su meteorološki uvjeti.”, zaključuje Cvjetković.