Odjeven u narodnu nošnju Joško Lokas, vlasnik Etnolanda Dalmati iz Pakova Sela, gotovo svakodnevno barem jednom otpleše nijemo kolo ili mutavo kako ga zovu u Dalmatinskoj zagori. Ne čini to iz zabave, nego sa svojim djelatnicima, kojih je trenutačno osam, zabavlja posjetitelje tog eko-etnosela, a njih je svake godine sve više. Prema neslužbenoj evidenciji u deset godina postojanja Etnoland je posjetilo više od 350.000 turista iz svih krajeva svijeta, samo prošle godine više od 40.000, a u knjigu utisaka dosad se upisalo 200.000 oduševljenih gostiju. Ta je turistička destinacija iz godine u godinu sve uspješnija iako nije plaćena ni kuna za promidžbu.
Etnoland, turističku atrakciju koja posluje u sklopu tvrtke Dalmati registrirane za djelatnosti zabavnih i tematskih parkova, Lokas je počeo graditi 2005. godine na kupljenoj ledini površine 14.950 četvornih metara. Zbog toga Lokas duhovito ističe da je u potpunosti riječ o ‘greenfiled‘-investiciji jer je divlju zelenu površinu kultivirao u zeleni izvor zarade... Značenje pojma eko-etnosela Lokas shvaća i prakticira u potpunosti; crpi energiju iz obnovljivih izvora s pomoću vlastitoga solarnog sustava, riječ je o prvoj solarnoj elektrani u Šibensko-kninskoj županiji, i tako na godinu smanji emisiju ugljičnog dioksida za 25.000 kilograma. Etnoland je također prvi u županiji imao automobil na električni pogon.
Bolje ledina nego Njemačka
Priča o davnom životu u Dalmatinskoj zagori započinje obilaskom suhozida, guvna, ‘didove kuće‘ stare stotinu godina i opremljene namještajem i stvarima starim i više stoljeća, konobe i amfiteatra, a završava ponudom autohtonih delicija, od pršuta do vina.
Neuobičajeno je to za hrvatske prilike, ali Lokas je po mnogočemu neobičan. Dijete je hrvatskih gastarbajtera, majka mu je iz okolice Drniša, a otac iz okolice Šibenika, rođen je u Njemačkoj, ali zadivljen je ljepotom rodnoga kraja svojih roditelja. Ljeta provedena u Dalmaciji na potezu od Šibenika do Drniša duboko su se urezala u misli Lokasu, koji se u Njemačkoj školovao, diplomirao ekonomiju i zaposlio, ali u jednom je trenutku odlučio napustiti poziciju direktora prodaje u velikoj njemačkoj prehrambenoj tvrtki čiji je godišnji prihod bio stotinu milijuna eura i upustiti se u rizičan poslovni pothvat u Hrvatskoj. Tad je imao 30 godina i san – baviti se turizmom u Dalmaciji.
No želio je napraviti nešto novo, nešto izvan konkurencije i s dodanom vrijednosti, sadržaj koji će tematski privlačiti posjetitelje tijekom cijele godine. Želeći strancima predočiti život kakav je bio prije nekoliko stoljeća u Dalmatinskoj zagori, Lokas je stvorio jedinstven sadržaj – muzej Dalmatinske zagore, čija priča započinje u ‘didovoj‘ kući, stotinu godina staroj i u eko-etnoselo preseljenoj s druge lokacije. Opremljena je starinskim namještajem i ostalim predmetima starim nekoliko stoljeća, zbog čega je Etnoland postao etnografska zbirka koju je Ministarstvo kulture zaštitilo kao pokretno materijalno dobro.
- Bavimo se kulturnim turizmom i pomičemo turističku granicu od obale prema unutrašnjosti Dalmatinske zagore. Ponosni smo što smo stvorili kulturnu baštinu. Etnografska zbirka na temu Dalmatinske zagore kakvu imamo ne postoji nigdje drugdje – napominje Lokas.
Izlet u prošlost
Posjetitelji u Etnolandu dožive život kakav je davno bio u Dalmatinskoj zagori, najprije im pokažu suhozid kojim je tematski park obrubljen, potom guvno, didovu kuću, konobu, amfiteatar te otplešu ples toga kraja i ponude ih autohtonim delicijama: pršutom, sirom, jelima ispod peke i crnim vinom. Lokas ističe da je riječ samo o izletničkoj destinaciji, nema mogućnosti višednevnog boravka jer nema prenoćišta, a program je organiziran za skupine od deset do više desetaka i stotina posjetitelja. U sklopu Etnolanda su i dva restorana, ljetni prima 500 gostiju, a zimski 200. Službeni dio programa traje sat vremena nakon čega slijedi degustacija dalmatinskih delicija i, ovisno o dogovoru, ručak. Sve ono što se kuša, osim jela ispod peke, može se kupiti i u suvenirnici, a riječ je o proizvodima toga kraja: drniškom pršutu, siru, vinu...
Prezentacija u dvije slike
U Etnoland dolaze turisti koji ljetuju na hrvatskoj obali, poslovni ljudi koji dolaze na kongrese, obitelji s djecom, izletnici, učenici itd. Etnoland radi tijekom cijele godine, cijena ulaznice je od 50 do 80 kuna, a veća je ako je uključen i ručak i tad ovisi o izboru jela. Lokas sve namirnice nabavlja od domaćih proizvođača, čime potiče i proizvodnju na okolnim OPG-ovima.
Turističku atrakciju Etnoland, eko-etnoselo u Pakovu Selu i jedinstvenu etnografsku zbirku Dalmatinske zagore, samo je prošle godine posjetilo više od 40.000 turista. No Joško Lokas, koji je napustio dobro plaćen posao menadžera u Njemačkoj da bi se bavio turizmom u Dalmatinskoj zagori, širi ponudu. Na redu je gradnja muzeja, investicija vrijedna milijun eura.
- Vrijednost ove investicije je devet milijuna kuna, poslujemo pozitivno od početka i nikad nismo bili u blokadi - ističe Lokas, koji je upotrijebio i sredstva iz fondova EU, odnosno sredstva za Mjeru 302 Ruralni razvoj, iz koje je dobio 50 posto nepovratnih sredstava za investiciju vrijednu 110 tisuća eura.
Upotrijebio je i sredstva iz Poduzetničkog impulsa Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva, ali i kredit HBOR-a u iznosu od 300 tisuća eura.
- Ne mogu se podičiti političkim vezama, sve sam ovo sâm napravio. Imao sam prezentaciju Etnolanda pred ondašnjim ministrom turizma Božidarom Kalmetom i pokazao sam mu samo dvije slike. Prva slika je bila ‘green field‘ – pokazivala je praznu ledinu prije moga dolaska u Pakovo Selo i druga – Etnoland – kaže dosjetljivi Lokas ističući da ove godine Etnoland slavi desetogodišnjicu, ali investicijska priča još nije gotova. Na redu je muzej; projekt je u pripremi i čim sve dozvole budu gotove započet će gradnja. Vrijednost nove investicije bit će milijun eura, pridonijet će povećanju površine toga prvog hrvatskog tematskog parka i obogatiti ponudu.
- Etnoland je pomaknuo granicu turizma Šibensko-kninske županije prema unutrašnjosti te potaknuo i druge u ovom kraju da počnu razmišljati o kontinentalnom turizmu. Grad Drniš priprema neke projekte koje će sad biti lakše realizirati jer je Etnoland potaknuo turiste da se maknu od obale prema unutrašnjosti Dalmacije, koja je vrlo zanimljiva. Osim toga, u Etnolandu Dalmati zapošljavam ljude s ovog područja koji bi inače teško našli posao, a u sezoni bude i više zaposlenih nego što je sad – kaže Lokas, s kojim u tvrtki radi i njegova supruga Ana. Lokas ističe da je, osim što je ostvario svoj poslovni san, sretan i zato što je ovdje upoznao i divnu djevojku s kojom je osnovao obitelj.
Brojne nagrade
Što se tiče poslovanja, broj posjetitelja Etnolanda iz godine u godinu raste, a Lokas vjeruje da takva turistička ponuda ima potencijal jer gostima nudi kulturni sadržaj, mnogo više od mora, plaže i sunca. Posjetitelji dolaze posredstvom domaćih i inozemnih agencija, a prihod u 2016. bio je veći nego godinu ranije i iznosio je oko dva milijuna kuna. I prema osvojenim nagradama doima se da vrijeme Etnolanda tek dolazi te da će Lokas uskoro morati učestalo plesati mutavo kolo, a njegova supruga Ana i po nekoliko puta na dan brojnim turistima pričati o prošlosti i životu Dalmatinske zagore.
Etnoland je 2012. dobio nagradu Zeleni cvijet za najbolju turističku ponudu u Hrvatskoj, triput je dobio nagradu za najbolju turističku ponudu u županiji, kao i nagradu za najbolju turističku ponudu u Hrvatskoj te nagradu Ujedinjenih naroda za kvalitetu u agroturizmu. Prošle godine dobio je Sunčani cvijet za najbolju interpretaciju kulturne baštine, a Ana Lokas je nagrađena kao najbolji turistički animator u Hrvatskoj. I dok mnogi hrvatski građani odlaze u Njemačku zaraditi za život, Lokas je svoju egzistenciju stvorio na ledini na putu između Šibenika i Drniša te ne pomišlja o povratku u zemlju u kojoj je rođen i gdje je dobro zarađivao. Misli da u Hrvatskoj ima mnogo potencijala te da bi poduzetničkih priča poput njegove moglo i trebalo biti više.