Pišu: Biljana Bekić i Andrija Rudić
Program Kulturne rute Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Program je do sada iznjedrio 40 međunarodnih ruta i promiče održivi razvoj, obrazovanje, kulturnu razmjenu, čuva prirodnu i kulturnu baštinu te obogaćuje turističku ponudu i produžuje turističku sezonu. Zanimljivo je da gotovo 90 posto ruta prolazi ruralnim područjima, čime program oživljava zanimanje za manje poznate destinacije i u njima potiče lokalni i regionalni kulturni, društveni i ekonomski razvoj.
Hrvatska je 2019. godine bila izuzetno aktivna - priključila se trima rutama i dala inicijative za nove. Pridružila se Vinskoj kulturnoj ruti koja prolazi kroz čak 20 europskih zemalja. Kao novoj članici te rute iskazano joj je povjerenje da te godine bude i domaćin Generalne skupštine i konferencije 'Iter Vitis – od baštine do brenda' u Motovunu. Grad Ozalj, kao grad hrvatske slikarice Slave Raškaj uključio se u Rutu impresionizma, koja povezuje naselja u kojima su živjeli i stvarali europski slikari impresionisti. Hrvatska je ušla i u Europsku rutu industrijskog nasljeđa i Rutu Željezne zavjese. Prošle godine aktivnosti su se, razumljivo, usporile ili privremeno ugasile, a očekivanim smirivanjem pandemije ponovo bi se trebale pokrenuti.
Hrvatska 'ofenziva' na kulturne rute
Prva ruta koja bi polaznu točku imala u Hrvatskoj trebala bi postati Dunavska ruta željeznog doba, koja je u procesu certifikacije, a zastupa je Arheološki muzej u Zagrebu. Tema rute jesu nalazišta željeznog doba koja obuhvaćaju razdoblje između 9. i kraja 1. stoljeća prije Krista, a predstavljene su velikim brojem vrlo zanimljivih rukotvorina, kao i nematerijalne baštine, koje se čuvaju u brojnim muzejima Podunavlja. Ruta je razvijena u partnerstvu institucija iz Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije uz podršku projekta Routes4U Vijeća Europe.
Slijedeća nova kulturna ruta koja bi ishodište trebala imati u Hrvatskoj inicirana je dokumentima EUSAIR Jadransko jonske strategije i Routes4U programa. Ruta rimskog naslijeđa bi ujedno trebala kao krovna ruta obuhvatiti i Rutu rimskih careva, a za nju je napravljeno istraživanje i studija izvedivosti.
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj 'Klub članova Selo' 2019. je predložila ustanovljenje Rute Nikole Tesle. Uključivala bi nekoliko hrvatskih i europskih gradova u kojima se školovao, stvarao i poslovao Tesla. Putnicima bi sigurno, između ostalih zanimljivih podataka, pravo otkriće bilo da je Šibenik prvi grad u svijetu koji je izgradio sustav proizvodnje, prijenosa i lokalne distribucije Tesline izmjenične struje u kojem je primarnu energiju davala hidroelektrana. Iako je koncept bio vrlo zanimljiv, ruta za sada još nije certificirana.
Hrvatska sudjeluje i u široj javnosti još uvijek nedovoljno poznatima Ruti maslinova drveta, Ruti sv. Martina, Destinaciji Napoleon, Feničanskoj ruti, Kulturnoj ruti ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe interpretirane u svrhu promicanja ljudskih prava i demokracije i Europskoj ruti židovskog nasljeđa.
Hrvatski prioriteti su masline i arheološki potencijal
U Rutu europskih groblja koja povezuje 180 groblja u 22 europske države uključena su groblja Mirogoj u Zagrebu, Kozala u Rijeci, Dubovac u Karlovcu, Gradsko groblje Varaždin, Boninovo u Dubrovniku i Gradsko groblje Zadar. Daruvar je postao dio Rute povijesnih termalnih gradova sa svojom više od 2000 godina dugom tradicijom korištenja geotermalnih izvora i jedinstvenim arhitektonskim stilom. Očiti su rezultati prve četiri godine sudjelovanja Hrvatske u programu Kulturnih ruta Vijeća Europe, a u strateškim dokumentima domaćeg turizma koji su u izradi planira se popularizacija postojećih kulturnih ruta i kreiranje novih.
Ministarstvo turizma i sporta, kao koordinator EUSAIR tematske skupine 4 Održivi turizam za 9 zemalja Jadransko-jonske regije odabralo je Rutu maslinovog drveta i Rutu rimskog naslijeđa kao rute koje će intenzivnije razvijati u sljedećem razdoblju.
Ruta maslinovog drveta predstavlja inovativni koncept interkulturalnog dijaloga i aktivnosti usmjerenih na Mediteran i motiv maslinovog drveta, univerzalnog simbola mira, vrednovanje i očuvanje njegova nasljeđa te stvaranje sinergije nasljeđa, turizma i održivog razvoja.
Ruta rimskog naslijeđa, obuhvaća svih 9 EUSAIR zemalja i promiče arheološki turizam. 40-tak arheoloških lokaliteta na budućoj ruti uključuju graditeljsko i arhitektonsko naslijeđe rimskog doba koja su imala utjecaj i na suvremeni oblik življenja. Glavni prometni pravci i dalje prate rimske 'vie' magistralne pravce, a iz toga doba naslijedili smo i suvremeni koncept gradova, društveni i kulturni život.
Ministarstvo turizma i sporta, kao koordinator teme Održivi turizam EUSAIR Jadransko-jonske strategije u partnerstvu s devet zemalja regije kroz EUSAIR Facility Point projekt traži najprivlačnije priče i doživljaje za sve brojnije kulturne turiste i istraživače koji su u potrazi za novim i nedoživljenim spremni prijeći 'sedam gora i sedam mora'. S obzirom na kulturno bogatstvo Jadransko-jonske makroregije, priča i tragičnih i predivnih ima u izobilju, samo ih na atraktivan način treba ispričati i ponuditi.