Ovotjedni službeni posjet australske ministrice vanjskih poslova Julie Bishop prvi je takav od uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja. U razgovoru s nizom hrvatskih dužnosnika, među kojima su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, kao i članovima poslovne zajednice, ministrica je izrazila interes za poboljšanjem odnosa i sudjelovanjem na konkretnim projektima u Hrvatskoj s naglaskom na obrazovanju, istraživanju, turizmu, ekonomiji i kulturi. U razgovoru za Lider ministrica je pojasnila o čemu je bilo riječ i što interesira Australce.
Koji je razlog vašeg posjeta Hrvatskoj
S obzirom da se ne možemo natjecati u pogledu troška radne snage, rafinirali smo svoju ekonomiju prema nišnim tržištima, poput napredne proizvodnje i kvalitete proizvoda.
Tri su razloga. Prvo, Hrvatska je članica Europske unije i naš partner u NATO-ovim misijama koji podupire međunarodni poredak temeljen na pravu. U trenutku velike neizvjesnosti, rasta nacionalizma i protekcionizma, Australija vjeruje kako je bitno da zemlje koje slično razmišljaju aktivnije surađuju i ostvaruju ciljeve slobodnog, otvorenog trgovačkog sustava. Hrvatska je sve važniji glas u EU-u, NATO-u i na svjetskoj pozornici, zato je za nas prirodno imati bliskiju vezu s njom. Drugo, vidimo značajan prostor za poboljšanje naših bilateralnih odnosa u području investicija i trgovine. U Australiji postoji velika hrvatska dijaspora s vezama prema Hrvatskoj i mi bismo svakako željeli veću trgovinu između dvije zemlje. Imajući u vidu sve te stvari, vjerujem da postoji velik potencijal za suradnju. Na kraju, vaša predsjednica će posjetiti Australiju uskoro i stoga želimo osigurati da taj posjet bude što uspješniji.
Možete li dati više detalja o sastancima s poslovnim ljudima i o područjima interesa za Australiju?
Postoje neka očita područja za gospodarsku suradnju od kojih je jedno energetika, s obzirom da je Australija energetska supersila i postat će najveći izvoznik ukapljenog plina do 2020. Imamo značajno iskustvo u obnovljivim izvorima energije i vjerujemo da postoji prostor za razmjenu ekspertize u tom pogledu i ulaganja u neke od projekata koje hrvatska vlada ima pripremljene. Zanima nas i suradnja u području brodogradnje, Hrvatska ima brodograđevnu industriju, a Australija ima ekspertizu u građenju trajekata, brzih, aluminijskih, koje izrađujemo i za američku mornaricu, tako da se nadamo surađivati s Hrvatskom na modernizaciji trajektne flote. Tu je i turizam, oko 150 tisuća Australaca posjetilo je Hrvatsku prošle godine, a velik broj australskih Hrvata ima značajne investicije u tom sektoru i tu vidimo potencijal isto. Australija inače upravlja jednim od najvećih fondova na svijetu, vrijednim oko 2,2 bilijuna dolara i uvijek tražimo prilike za diversifikaciju svojeg portfelja. Puno više može se napraviti i u sferi obrazovanja i istraživanja, iako se već puno događa između naših sveučilišta.
Jesu li vam ponuđeni neki konkretni projekti?
Govorili smo općenito o projektima koji su interesantni vladi, poput LNG terminala na Krku i jačanja obnovljivih izvora energije. Koliko smo shvatili trajektnu flotu čeka obnavljanje i to su neke konkretnije stvari za koje je Australija zainteresirana. Pored toga, ovdje, kao i svugdje, postoji potreba za financiranjem infrastrukture u čemu imamo niz kompanija koje su specijalizirane za ovaj dio svijeta. Potencijal je vrlo širok imajući u vidu da se Hrvatska otvara investicijama.
Mi svakako podupiremo globalizirani trgovinski sustav od kojeg su svi, uključujući SAD profitirali i odbacujemo protekcionizam. Razumijemo zemlje koje žele svoje interese staviti u prvi plan, o kojoj god je riječ, ali ne vjerujemo da je zatvaranje granica ili tržišta dugotrajno korisno.
Australija je jedna od zemalja s najdužim neprekinutim periodom bez recesije, oko 26 godina?
Mi smo u 26. godini ekonomskog rasta, što je posljedica ne posustajanja u ekonomskim reformama. Trenutno namjeravamo smanjiti svoju poreznu stopu za kompanije, još 80-ih smo oslobodili tečaj i smanjili carine, imamo vrlo jasno definirana pravila za banke i financijski sektor, niz potpisanih ugovora o slobodnoj trgovini, nedavno smo potpisali čak tri, s Kinom, Japanom i Južnom Korejom i naglasak stavljamo na rast uslužnog sektora.
Australija refokusira i modernizira svoju ekonomiju u posljednje vrijeme, dosad je uglavnom bila temeljena na energentima i sirovinama?
Ne bih rekla da rudarstvo i energetika kod nas nisu moderni, koristimo najmodernije tehnologije u tim sektorima koji su zato među najmodernijima na svijetu. Ključ je stoga prihvatiti najnovije tehnologije u svim segmentima ekonomije, kao i tehnološku promjenu kako bi bili konkurentniji. Kao i svaka ekonomija, želimo određeni stupanj diversifikacije, tako da ne bi ovisili o jednom faktoru i to je jedan od razloga za našu predanost slobodnoj trgovini. To nam omogućuje širenje uslužnog sektora, imamo jedan od najvećih fondova na svijetu, veliku ekspertizu u infrastrukturi i tražimo stalno nova tržišta. S obzirom da se ne možemo natjecati u pogledu troška radne snage, rafinirali smo svoju ekonomiju prema nišnim tržištima, poput napredne proizvodnje i kvalitete proizvoda.
Što je s TPP-om, preostalih 11 zemalja odlučilo je nastaviti bez SAD-a?
Naravno, SAD je najveće potrošačko tržište na svijetu i zato bismo radije da su ostali dio tog sporazuma. Ipak, mi s njima ionako imamo ugovor o slobodnoj trgovini koji nam daje pristup javnim nabavama tamo. Ostale države, poput Japana, Australije i Novog Zelanda odlučile su održati duh tog sporazuma, ali o njemu se još pregovara. Sporazum je otvoren i drugim državama, za što je bilo interesa, a mi nastavljamo s bilateralnim sporazumima, poput onog s Indonezijom, zemljom od 245 milijuna stanovnika, kao i Indijom, Peruom, Hong Kongom, a nadamo se početku pregovora i s EU-om.
S dolaskom Donalda Trumpa SAD se okrenuo protekcionizmu. Kakav je efekt ove promjene razmišljanja na Australiju?
Mi svakako podupiremo globalizirani trgovinski sustav od kojeg su svi, uključujući SAD profitirali i odbacujemo protekcionizam. Razumijemo zemlje koje žele svoje interese staviti u prvi plan, o kojoj god je riječ, ali ne vjerujemo da je zatvaranje granica ili tržišta dugotrajno korisno.
Što je s Brexitom, kako će se ovaj proces odraziti na vaše odnose?
Mi ćemo sasvim sigurno težiti bliskijim odnosom sa EU-om. U prošlosti smo, zbog vrlo bliskih odnosa sa Ujedinjenim Kraljevstvom promatrali Europsku uniju kroz britanske oči, ali s obzirom na njihovo odvajanje, vidimo velik prostor za poboljšanje odnosa sa EU-om, s kojim, uostalom, namjeravamo pregovarati o slobodnoj trgovini. Naš je odnos s Britancima dugotrajan, oni su naši strateški partneri i to će se vjerujem nastaviti, ali prilike vidimo sada s EU-om.