- Kada sam vam se obratio s ovim zadatkom prošle godine, imao sam lakši zadatak. Bilo je jasno da EU nije bila u dobrom stanju. Europa je bila ozlijeđena, oštećena godinom koja je uzdrmala naše temelje. Mogli smo se okupiti i raditi na pozitivnom programu EU-a ili se povući. Ja sam se založio za jedinstvo. Predložio sam pozitivan program kako bismo pomogli stvoriti Europu koja štiti, osnažuje i brani, započeo je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svoj žestok, ali optimističan polusatni govor održan u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu izvijestio o stanju Europske unije u 2017. godini.
>>> Juncker: Ukidanje roaminga jedan je od najvećih i najkonkretnijih uspjeha EU-a
Peta godina ekonomskog oporavka
Zajednički smo pokazali da Europa može svojim građanima ponuditi rezultate tada i tamo gdje je bitno. Od tada polako i sigurno, osjećamo zamah. Sada smo već u petoj godini ekonomskog oporavka koji je napokon došao do svake države članice, kazao je Juncker istaknuvši kako je rast u Europskoj uniji iznad 2 posto, a u euro zoni 2,2 posto, nadmašio rast SAD-a u posljednje dvije godine.
- Nezaposlenost je najniža u posljednjih devet godina. Gotovo osam milijuna radnih mjesta otvoreno je do sada tijekom ovoga mandata, a 235 milijuna je zaposleno. Samom tim je više ljudi zaposleno u EU nego ikad prije, izjavio je te dodao kako je europski investicijski plan potaknuo investiciije u vrijednosti 225 milijardi eura do sada. Tako su omogućeni krediti za više od 445.000 malih poduzeća i 279 infrastrukturnih projekata.
https://www.youtube.com/watch?v=0B3zNcFYqj0
Još 16 mjeseci
Predsjednik Europske komisije istaknuo je kako je pred parlamentom, Vijećem i Komisijom još 16 mjeseci za ostvarenje pravog napretka i za završetak onoga što su započeli u Bratislavi. U tom periodu neće doći do novih proširenja Europske unije, istaknuo je te se osvrnuo na slučaj Turske koja se ‘divovskim koracima odvaja od Europske unije. Apelirao je pritom na sve odgovorne da oslobode novinare i prestanu vrijeđati šefove vlada zemalja članica EU nazivajući ih nacistima i fašistima.
- Europa je kontinent zrelih komunikacija. Tko vrijeđa, svjesno si zatvara vrata. Ponekad mislim da Turska to radi namjerno kako bi mogla okriviti EU za neuspjeh pristupnih pregovora. S naše strane ostat će ispružena ruka svima koji su spremni na temelju naših vrijednosti surađivati s nama.
Kazao je kako Europa mora ostati otvorena za trgovina, ali da u svim dogovorima mora postojati recipročnost. Izrazio je želju da se formalno započnu pregovori s Novim Zelandom i Australijom te postići napretke s Meksikom i državama Južne Amerike. Do kraja mandata želio bi da ti ugovori budu finalizirani.
U jednom od svojih najvažnijih govora, Juncker je izdvojio pet najvažnijih prijedloga: jačanje europskog trgovinskog programa, zalaganje EU u borbi protiv klimatskih promjena, predstavljanje nove industrijske strategije, borba protiv kibernetičkih napada, a izrazio je i želju za osnivanje sustava zakonitih migracija.
Uz pet scenarija iz Bijele knjige o razvoju EU Juncker kaže da se zalaže za šesti scenarij koji će Komisija pokušati implementirati. Taj scenarij sadrži, najprije, očuvanje i jačanje vrijednosti poput slobode i jednakosti.
Dokidanje razlika istok-zapad
- Europa je više od jedinstvenog tržišta i uvijek se temeljila na vrijednostima slobode. EU mora biti Unija jednakosti, u njoj ne smije biti građana drugog reda. Vrijeme je da Rumunjska i Bugarska uđu u Schengen, a za njima i Hrvatska, čim se ispune kriteriji, naglasio je Juncker.
- Ne mogu postojati potrošači drugog reda. Neću prihvatii da građani u nekim dijelovima EU kupuju robu istog pakiranja, ali niže kvalitete. Slovaci nisu zaslužili manje ribe u ribljim štapićima ni Česi manje kakaa u čokoladi. Europsko pravo već sada zabranjuje takve prakse, a moramo opremiti nacionalna tijela da bi se na čitavom teritoriju EU moglo postupati protiv toga, kazao je Juncker koji smatra kako treba dokinuti i veliki jaz u uvjetima na tržištu rada u zemljama članicama.
Naglasio je i kako bi se trebali povećati napori u borbi protiv terorizma te osnovati zajedničku agenciju kojoj bi upravo to bila temeljna zadaća.
- Europska unija treba biti puno odlučnija u zajedničkoj borbi protiv terorizma. U zadnje tri godine smo dosta uznapredovalina tom putu. U slučaju prekograničnih terorističkih opasnosti i dalje ne reagiramo dovoljno brzo. Stoga se zauzimam za zajedničku europsku obavještajnu jedinicu koja će osigurati da se podaci o teroristima automatski razmjenjuju među našim obavještajnim i policijskim službama zemalja članica, kaže Juncker.
Vladavina prava - aluzija na arbitražnu odluku?
Juncker je u svom govoru Hrvatsku spomenuo samo u kontekstu potpunog uvođenja u Schengen, no čini se kako se indirektno dio govora o poštivanju europskog prava također odnosio na našu zemlju.
- Članice Europske unije moraju prihvatiti i poštivati pravomoćne presude! Članice su prenijele Europskom sudu ovlast da odlučuje o zadnjoj instanci, stoga se te odluke moraju poštivati. Potkopavanje tih odluka znači otimanje temeljnih prava građanima. Njihovo poštivanje nije opcionalno nego obavezno.
Juncker je najavio prijedloge o imenovanju europskog ministra gospodarstva i financija, ujedinjene funkcije predsjednika Vijeća i Komsije, osmišljanju instrumenata koji bi pružali tehničku i financijsku pomoć za ostvarenje kriterija za uvođenje eura, novih mehanizama za zaštitu od ilegalne migracije te osnivanje Europske agencije za kibernetičku sigurnost. Kratko se osvrnuo na Brexit nazvavši ga ‘tužnim i tragičnim momentom zbog kojeg će nam uvijek biti žao‘.
- EU je danas bolje, ne bismo trebali biti previše oprezni. Strpljivo, korak po korak moramo nastaviti od jedne inspiracije do druge kročiti u budućnost. Dužnost nam je ne samo napraviti novi krov, nego i sve katove ispod njega sada kada sunce sija. Kada dođe sljedeća oluja, bit će kasno. Stoga dignimo sidro i zaputimo se u budućnost, zaključio je Juncker.
>>> Juncker: Trgovinski rat SAD-a i EU bio bi štetan za obje strane
Svake godine u rujnu predsjednik Europske komisije u Europskom parlamentu drži govor o stanju Unije, u kojem se osvrće na postignuća u protekloj godini i predstavlja prioritete za iduću godinu. U njemu predsjednik izlaže i načine na koje Komisija namjerava odgovoriti na najvažnije izazove s kojima se Europska unija suočava. Nakon govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog Komisije s Parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.