Središnji događaj Prstenovog Poslovnog foruma Zagreb 2017. bila je panel diskusija koju su moderirali glavni urednik tjednika Lider Miodrag Šajatović i profesor Darko Tipurić, a na kojoj su sudjelovali gospodarstvenici Pavo Zubak, Marko Pipunić, Ante Mandić, Svjetlan Stanić, Krunoslav Kapetanović te savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić. Glavni urednik Lidera istaknuo je da su sudionici iz gospodarstva svojevrsni ‘komandosi‘ koji su i u nepovoljnim uvjetima svoga poslovanja ostvarili odlične rezultate.
>>>Tipurić: Hrvatska je ekonomski najstrože regulirana zemlja u EU
- Imali ste specifičan način poslovanja, u tišini, samozatajan, a sada se nakon 20 godina vide odlični poslovni rezultati i razvojna politika. Pozitivno je i povezivanje u Udrugu Prsten u kojoj pokazujete svoje zajedništvo i stvarate sinergiju, a i poticajno je za sve nas koji se rijetko, pa i nakon 20 godina, slučajno susrećemo s ljudima iz svog zavičaja – rekao je Miodrag Šajatović.
Glavni problemi turističkog sektora
Krunoslav Kapetanović koji u Opatiji ima dva hotela, jedan s četiri i jedan s pet zvjezdica, upozorio je da su nedostatak kadra i porezno opterećenje glavni problemi turističkog sektora, u kojem je za povrat ulaganja potrebno prosječno 15 do 20 godina. Kapetanović nije pričao o nedostatku educiranog i kvalitetnog kadra, jer potražnje za rad u toj grani već kronično nema dovoljno.
- Imamo samo dva načina da taj problem riješimo, ali tu je potrebna pomoć i politike. Prvi je uvoz radne snage. Ne treba imati straha o tome razgovarati, jer se nitko ne javlja za perača suđa ili vrtlara primjerice. A a drugi je povećanje plaća. Niske plaće su problem, u turizmu općenito u prosjeku su niže od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, a kod poslodavaca koji se bave turizmom na višem nivou, najmanje su na razini prosječne plaće u cijeloj državi. Ali moramo biti konkurentni Austriji i Njemačkoj gdje ide većina zaposlenih. Tamo je PDV između 7 i 12 posto. Ovakav PDV dugoročno je neodrživ i treba ga preusmjeriti na plaće zaposlenicima – rekao je Kapetanović.
>>>Dalić: Ekonomski podaci pokazuju važnost političke stabilnost
Ovaj hotelijer upozorio je i da se Hrvatska mora strateški odrediti želi li velike investitore s resortima ili obiteljske biznise s manjim hotelima kakve gaji Austrija. U korist potonjeg smjera, naveo je da pruža jamstvo da će proizvodi koji nastanu u Hrvatskoj završiti posluženi na stolu u obiteljskim hotelima. Naravno, klasična je boljka krut zakonodavni okvir, koji je se mijenja prečesto ili se ne mijenja dovoljno brzo onda kad je to potrebno.
Ovo je već treća ili četvrta Vlada koja ne donosi novi Zakon o pomorskom dobru. A tu leže investicije i ulaganja i nova radna mjesta. Hotelijere muči još i pravilnik o kategorizaciji, moglo se čuti da je netko izgubio zvjezdicu zbog širine stubišta…treba biti manje krut – kazao je Krunoslav Kapetanović.
Slavonija može proizvest sir, mlijeko, jaje, šunku
Premda sam kaže da je puno lakše nešto napraviti nego prodati, Marko Pipunić iz Žita, koje je u Slavoniji u 13 mjeseci uložilo 500 milijuna kuna u proizvodnju pršuta i sličnih proizvoda, kazao je da se nada da će mu novi pogoni iduće godine raditi na 100 posto kapaciteta.
Slavonija može proizvest sir, mlijeko, jaje, šunku i to treba dobro napraviti i izvoziti se može svuda. Očekujem da imamo potencijal za par milijuna svinja i par milijuna pršuta. Država nije pomogla ništa, nažalost, odmogla je. Ali ako ste poduzetnik morate biti spremni da države nisu previše zainteresirane da pomažu. Ne moraju pomagati, ali mogu ne odmagati. Kad od mame dobijete šamar, možda nije znala da je kriv brat, ali ne smijete mamu ne voliti. Tako i ja prema državi, ne krivim je ako je nepravedna bila – rekao je Pipunić, inače izabran za poduzetnika godine u Izboru Ernst&Younga.
Svjetlan Stanić iz Stanić grupe, koja posluje i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini istaknuo je da je jedna od prednosti brenda Juicy kojeg je njegova tvrtka kupila ležala upravo u činjenici da Juicy ima punionicu u BiH. To je tvrtki omogućilo podjednako snažan iskorak i u EU i u zemlje CEFTA-e, a u posljednje vrijeme sve više iskoračuju i na Bliski istok. Stanić se složio s Pipunićevim odnosom prema državnoj pomoći.
- U zemljama CEFTA-e gdje nam je aktivnost bila zamrla, zbog Juicyja smo ponovno dobili krila i postižemo čak i za nas neočekivane rezultate. Apsolutno se trudim postaviti biznise da sami za sebe budu profitabilni. Nemam neku bitnu primjedbu na Republiku Hrvatsku Naravno da bi mogli dobiti puno veću pomoć, ali nemamo namjeru provoditi vrijeme po ministarstvima. Ne mogu kreirati i graditi biznis na osnovi da ću dobiti pomoć. A ako mi država pomogne, bit će mi drago – rekao je Stanić.
Ali zato je upozorio koliko su druge države diplomatski spremne za gospodarsku suradnju. Primjerice, Njemačka je skidanje embarga Iranu, iz Stanićevog iskustva, dočekala sa stotinu poslovnih ljudi koji su otputovali u tu zemlju i prezentirali prilike za poslovnu suradnju.
Gospodarska diplomacija
Savjetnik Predsjednice Marko Jurčić osvrnuo se upravo na gospodarsku diplomaciju. Kako je rekao, institucije postoje i popunjene su, ali alati i materijalna sredstva nedostaju.
- Ako odete u predstavništvo Danske razgovarati s atašeom, sat njegov rada košta 950 kuna. Sat rada američkog mu kolege 80 dolara, europskog 90 eura. Takav djelatnik je i dalje jeftiniji od privatnih konzultanata, ali ima političko zaleđe i uvid. Ono što plaćamo za veleposlanstva se zapravo ne vrati. Ali moramo postati svjesni da vrijeme i trud ljudi nešto vrijedi. Agencija za investicije i konkurentnost, primjerice, ima jedva sredstva za zakup prostorija u Zagrebu. Mi čekamo investitore da nam dođu, a Slovačka već ima četiri proizvođača automobila na svom teritoriju. Slovačka nije dovela KIA-u tako da je sama došla, nego su ih opsjedali godinu dvije dok nisu došli, a Makedonija plaća za reklamu na CNN-u više nego što proračun ima AIK-a – rekao je Jurčić
Vlasnik IT tvrtke IN2 Ante Mandić kazao je da takve tvrtke, koje dosta surađuju s javnim sektorom u informatizaciji administracije, osjete što Vlade posljednjih godinu i pol dana praktično i nema. Naprosto, i oni projekti koji se ne financiraju iz državnog proračuna, nego primjerice iz europskih i svjetskih fondova, u nadležnosti su državne administracije koja im je korisnik i koja ih provodi. A kad se Vlade mijenjaju, nema onih koji donose odluke.
- Bilo bi korisno da se politika počne baviti državom, a ne sama sa sobom kao u posljednjih godinu i pol dana – rekao je Mandić.
Ovaj IT poduzetnik ilustrirao je kako njihovi estonski konkurenti na stranim tenderima ostvaruju korist od činjenice da je Estonija napravila brend od informatizacije javne uprave. Vani jednostavno automatski smatraju da su estonske IT tvrtke na višoj razini od konkurenata.
- Ako bi se Hrvatska približila tom primjeru informatiziranosti ili do europskog prosjeka, to bi pomoglo ne samo zbog boljeg rejtinga vani, nego bi osigurali i informatičkoj industriji posla.
Hrvatska jest nisko i to se broji po broju javnih servisa dostupnih digitalno. Ne možete, recimo, dobiti vozačku, a odnedavno konačno se može dobiti potvrda o nekažnjavanju. Svijest o potrebi informatizaciji javne uprave postoji, ali još se ne zna kako to napraviti. Predlagali smo kopirati tuđa iskustva, Estonija se nudila za to, da bude svojevrsni twining partner, ali ne postoji mehanizam koji to može napraviti i nismo konsolidirani da takvu pomoć možemo prihvatiti – rekao je Mandić.
Odgovarajući na pitanje glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića što očekuje od promjena u sustavu javne nabave, Mandić je kazao da ne očekuje da će se kriterij najbolje ekonomske ponude uistinu primjenjivati.
Sponzori politički opcija
Vlasnik Autozubaka Pavo Zubak interesantno je primjetio da su se gospodarstvenici donedavno uglavnom oslanjali na intuiciju. U međuvremenu su shvatili da bez znanja nema naprijed, no neusklađenost obrazovnog sustava i gospodarstva dovodi do manjka kadra i viška nezaposlenih. Zubak, međutim, ima i IT stručnjake.
Ljudi kod nas preko online platforme kupuju aute a da ih ni ne vidimo. Zasad još bojažljivo, kao i prije desetak godina na servis. Danas naruče automobil, dostavimo im ga doma, a ako su nezadovoljni, vrate ga natrag. Puno smo pričali o autoindustriji. Livada i hala ima svugdje, ali da sutra dobijemo tvornicu vozila, treba nam pet godina da obrazujemo ljude da rade u njoj – kazao je Zubak.
Govoreći o političkoj nestabilnosti, Zubak je kazao da su poduzetnici navikli na nju te da uspješno plivaju u svemu tome. No, napomenuo je da gospodarstvenici kao sponzori političkih opcija mogu utjecati na politiku da promijeni taj stav.