Takao Sasaki i Dora Biro, znanstvenici na Zavodu za zoologiju na Sveučilištu Oxford, proveli su istraživanje o putanji letenja golubova pismonoša kako bi otkrili dolazi li s vremenom do povećanja efikasnosti samog procesa, odnosno raste li i prenosi li se generacijski kolektivna inteligencija, piše Nature.
>>>Istraživanje: Miševi su se uselili čim smo počeli graditi kuće prije 15.000 godina
Eksperiment je proveden na deset ptica, od kojih su neke bile upoznate s rutom letenja, a druge su prvi puta njome letjele.
Istraživanje je pokazalo kako su se performanse leta dosljedno poboljšavale iz generacije u generaciju, s obzirom na to da je svaka sljedeća generacija letjela izravnijom rutom. Skupine kasnijih generacija s vremenom su nadmašile pojedince koji su letjeli sami ili u grupama čiji su članovi uvijek bile iste jedinke. Rute različitih golubova su više nalikovale jedna drugoj kod uzastopnih generacija istog lanca parova golubova, nego one unakrsne, što ukazuje na generacijski prijenos znanja.
- U jednom periodu znanstvenici su smatrali da samo ljudi posjeduju kognitivne sposobnosti akumuliranja znanja u društvu. Naše istraživanje pokazuje da golubovi posjeduju iste te sposobnosti kao i ljudi, barem u mjeri u kojoj su sposobni tijekom vremena poboljšati bihevioralna rješenja. Ipak, ne smatramo da su to postigli istim procesima, rekao je Sasaki.
>>>Istraživanje: Znanstvenici otkrili gdje bebe plaču najviše, a gdje najmanje
Kada ljudi dijele znanje kroz generacije, kultura postaje složenija tijekom vremena, što potvrđuju mnogi primjeri iz proizvodnje i inženjeringa. S druge strane, kod procesa koji se odvija kod goluba pismonoša krajnji je rezultat povećanje učinkovitosti, u ovom slučaju navigacijske, ali ne nužno i složenosti ponašanja.
- Naši rezultati pokazuju da golubovi mogu akumulirati znanje i postupno poboljšati njihovu izvedbu, zadovoljavajući kriterije za njegovanje kumulativne kulture. Rezultati dodatno ukazuju na to da kumulativna kultura ne zahtijeva sofisticirane kognitivne sposobnosti kao što se prije smatralo, objasnio je Sasaki.
- Mislimo da je jedna od ključnih novina kako postupno poboljšanje koje vidimo nije zbog novih ‘ideja‘ o tome kako pojedine ptice povećavaju efikasnost ruta. Umjesto toga, potrebne inovacije u svakoj generaciji formiraju se iz oblika kolektivne inteligencije koja se javlja kod para ptica koji problem mogu riješiti zajedno. Drugim riječima, dvije glave su pametnije od jedne, objasnila je suautorica istraživanja Dora Biro.