Čelnik nekadašnje Agencije odnosno Fonda za privatizaciju Milan Kovač izjavio je u utorak tijekom svjedočenja pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor kako nikada nije bio izložen pritiscima dok je bio na čelu Fonda kao i da nikada nije bio u kontaktu s Ivicom Todorićem.
"Nisam nikada imao čast upoznati ni Ivicu ni Antu Todorića, niti mi je bila poznato njihovo poslovanje niti je za mog mandata prodana ijedna dionica tvrtki u portfelju Agrokora", odgovorio je Kovač na upit Mostova zastupnika Nikole Grmoje.
Kovač je dodao je za vrijeme dok je bio na čelu Fonda za privatizaciju nikada na dnevnom redu nijedne sjednice nije bila ijedna tvrtka iz portfelja Agrokora, te da uopće nije bilo u domeni predsjednika Fonda da raspravlja o dobiti ili gubicima određene tvrtke.
Naglasio je da je procedura bila jasna, da nakon što se raspisao natječaj, Upravni odbor Fonda je na sjednicama otvorenim za javnost donosio odluke između tri do četiri ponude, te da nije bilo prostora za utjecaje, malverzacije ili muljanje.
"Fama koja se stvorila da je tamo leglo zla i nekakvi ljudi koji krčme, to su populističke i demagoške laži" , kazao je. Odbacio je i tvrdnje i da se pogodovalo tijekom privatizacije HDZ-ovcima ili 200- najbogatijih obitelji u Hrvatskoj.
Ilustrirao je to svojim primjerom istaknuvši da nakon niz odgovornih funkcija koje je obnašao u državi ima troje oženjene djece i da su svi podstanari.
>>> Predsjednica podcrtala ‘ogroman’ javni interes u istrazi Agrokora
Na upit Milijana Brkića je li ikada bio izložen pritiscima predsjednika Franje Tuđmana ili Vlade, Kovač je odgovorio negativno.
"Nikada, ni predsjednik Tuđman ni predsjednik Vlade nisu vršili pritisak , a i da jesu to se ne bi se mogla provesti ničija volja mimo zakona i procedure", naglasio je.
Kovač je također kazao da nije bio upoznat sa spornim kreditom Zagrebačke banke Agrokoru, kao ni da je Todorić financirao kampanju HDZ-a, dok je skrivanje financijskih papira početkom 90-ih pravdao time što je HDZ tada bila ilegalna organizacija koju je pratila Udba i ostale službe.
"Meni se čini da je ovo Povjerenstvo osnovano da se preispita HDZ, a ne Agrokor", požalio se Kovač.
>>> U Londonu uhićen Ivica Todorić
Kovač je kazao da je u Fond za privatizaciju došao 1995. godine na zamolbu predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana zbog stalnih rasprava u Saboru o nepravilnostima u pretvorbi i privatizaciji, te da je potom predložio izmjenu Zakona o privatizaciji koji je do danas na snazi.
"Bilo je primjedbi i počele su i prijave i kazneni progoni, no poslije toga se situacija se promijenila i nastojali smo ispraviti ako je bilo nekih nepravilnosti. Sjećam se da sam 1995, poništio na desetke pretvorbi", kazao je Kovač.
Potom je, kako je kazao, zbog ocjene ustavnosti jednog članaka zakona taj proces stao. "To je velika greška jer da smo nastavili mnoge stvari bile bi ispravljene", ustvrdio je.
Tijekom sjednice zaiskrilo je između Grmoje i Kovača nakon što ga je Grmoja optužio da je bio u Nadzornom odboru tvrtke Razvitak dok se tamo događao, kako je kazao, "kriminal epskih razmjera". "Dopustili ste pljačku Razvitka na koju niste reagirali", vikao je Grmoja ustavši u namjeri da napusti sjednicu. Kovač mu je odgovorio da je Razvitak tada bio u stanju gorem nego danas Agrokor i da su spasili što se spasiti da. "Gospodine Grmoja, trebali bi imati malo dostojanstva prema zastupnicima koji su 14 godina ovdje sjedili. Ja sam 91. u potkrovlju s lovačkim puškama čuvao Sabor, vi ste dva petka u Saboru i kao da ste svu pamet popili" , kazao mu je Kovač dodavši da ne može tako galamiti na njega.
>>> Mesić: Povjerenstvo neće rasvijetliti istinu o Agrokoru
Gordana Marasa (SDP) podsjetio je na slučaj tvrtke Jaska Vina koju je 1998. godine kupila Jamnica kreditom Zagrebačke banke za koji je založila nekretnine tvrtke koju je kupovala, to je protivno zakonu, na što je Kovač ustvrdio da je tu ponudu Fond za privatizaciju trebao odbaciti.
Milijan Brkić (HDZ) tijekom sjednice prosvjedovao je što se postavljaju pitanja koja nemaju nikakve veze s temom Agrokora, na što je Orsat Miljenić (SDP) ustvrdio da imaju široki zadatak pa su i pitanja široka.
Miljenić ipak potom nije dopustio Josipu Boriću (HDZ) da postavi pitanje o zatvaranju javnosti sjednica Upravnih odbora Fonda nakon 2002. uz istovremenu pokretanje revizije i privatizacije.
"Ovo je potpuno izvan teme. Idemo dalje", zaključio je Miljenić.