Kriptovalute postaju imovina! Na sjednici Vlade predložene su izmjene zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, što je napravljeno zbog implementacije pete EU direktive. U tim izmjenama po prvi puta su u hrvatskom zakonodavstvu definirane virtualne valute.
Dvije su najvažnije stavke – uvode se nove definicije i obveznici. To su virtualne valute i virtualna imovina te skrbnici novčanika.
- U popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode se pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta – rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Dakle, prema prijedlogu zakona, sredstva su imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu.
Virtualna imovina definirana je kao digitalni prikaz vrijednosti kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, a koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka niti drugo javno tijelo te koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom i nema pravni status valute ili novca.
Virtualna valuta je digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem.
Pružatelj skrbničke usluge novčanika je pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta.
Trgovci kriptovaluta s kojima smo razgovarali kažu nam da se u praksi ne bi trebalo ništa značajno promijeniti. Porezna uprava je već kriptovalute definirala kao financijsku imovinu i shodno tomu je i oporezuje.
- Postavlja se samo pitanje do koje razine vrijednosti transakcija će se morati prijavljivati u sustav. Naime, transakcije do 105.000 kuna ne moraju se prijavljivati. Brokeri i investicijska društva rade po tom principu, tako da vjerujem da će i kriptovalute biti tretirane na isti način - kaže naš sugovornik.
Prema mišljenju Porezne uprave iz srpnja ove godine -trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom. Na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća se porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja. Porez se plaća po stopi od 12 posto, a potom se uvećava za prirez nadležne općine / grada.