Država kroz poreznu reformu već nastoji olakšati izvoznicima, samo je stvar u tome što moramo naći balans između prihodne i troškovne strane državnog proračuna. Ovo je rekao ministar financija Zdravko Marić na 23. susretu Kluba izvoznika čiji je domaćin bila Đuro Đaković grupa u Slavonskom Brodu.
Domaćin susreta predsjednik Uprave Tomislav Mazal predstavio je kompaniju Đuro Đaković istaknuvši tokom diskusije problem podkapitaliziranosti kompanija koje zbog toga ne mogu očekivati veća jamstva od strane komercijalnih banaka. O istom je problemu govorio i Alen Premužak, predsjednik Uprave Dalekovoda, koji je napomenuo da su komercijalne banke puno opreznije u davanju jamstava, navevši primjer kako već sada imaju 600 milijuna kuna jamstava i da su time dostigli limit. Sudionike je zanimalo koliko tu HBOR može olakšati tvrtkama.
>>> FOTO: Najboljim hrvatskim izvoznicima dodijeljene nagrade ‘Zlatni ključ’
Ministar Marić je rekao kako je HBOR otvoren za pomoć tvrtkama i kako rade na tome da u narednom razdoblju ova financijska institucija dobije dodatne poluge kako bi se olakšalo tvrtkama izvoznicama po pitanju jamstava.
- U svakom slučaju, vrata HBOR-a su vam otvorena – rekao je ministar Marić, a voditelj Područnog ureda za Slavoniju i Baranju HBOR-a Hrvoje Galičić nadovezao se na ministra navevši da je to jedan od prioriteta nove Uprave.
Predsjednik Uprave Tehnixa Đuro Horvat spomenuo je da su za 30 posto veće plaće u javnom sektoru nego u tvrtkama izvoznicama, no ministar Marić je, iako se složio da postoji taj problem, naveo da bi bilo puno važnije kada bi tvrtke dobijale adekvatnije uslugu od javne uprave i da bi u tom smislu trebalo puno više poraditi, naravno, uvažavajući i ovu disproporciju u plaćama izmeu javnog sektora i tvrtki izvoznica.
>>> Izvoz stvara 57,4 milijarde kuna dodane vrijednosti, čak 20,5 posto ukupnog gospodarstva
No Horvat je kao poseban problem naveo otežavajuće okolnosti u investiranju u razvoj i istraživanje, na što se nadovezala i direktorica marketinga i komunikacija Ericsson Nikola Tesla Snježana Bahtijari rekavši da bez toga nema promjene strukture gospodarstva, ali ni konkurentnosti. Direktorica Saaba za Hrvatsku Sanja Hrvojević Beganović napomenula je da, kad su u pitanju razvoj i istraživanje, ali i općenito ljudski kapital, ne možemo biti zadovoljni u Hrvatskoj pozvavši hrvatsku vladu da u tom smislu pokaže hrabrost, razumijevanje te da djeluje kako bi se taj problem kadrova što je prije moguće riješio. Kratkoročno je rješenje uvoz kadrova, dugoročno pak reforma obrazovnog sustava.
- Najbolji primjer poticanja vlastite konkurentnosti kroz poticanje ulaganja u razvoj i inovacije daju skandinavske zemlje. Rezultat toga je da su one danas među najkonkurentnijim. Treba podržati investicije koje su okrenute novim industrijama, proizvodima i otvoriti prostore za veća zapošljavanja mladih obrazovanih ljudi – rekla je Bahtijari.
Posebno je apostrofirala cijenu rada u Hrvatskoj navevši primjer da je mađarska vlada nizom mjera potaknula konkurentnost mađarskih stručnjaka na tržištu rada.
>>> Hrvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci uvećan 13,7 posto, uvoz 10,6 posto
U tom smislu i Horvat i Bahtijari smatraju da fokus treba biti na reformi obrazovnog sustava. Ministar Marić je rekao da je svjestan manjkavosti obrazovnog sustava, a što se tiče cijene rada, ponovio je da se mora balansirati između prihodovne i troškovne strane proračuna, napomenuvši da su prilikom rada na poreznoj reformi maksimalno oslobodili poduzetnike i građane izmjenama poreza na dohodak, ali i poreza na dobit. No to ne znači da se neće nastaviti s reformama poreza na dobit, ali, naglasio je, nešto što se sad već i desetljećima stvaralo ne može se naglim zaokretima promijeniti preko noći.
Člana Uprave DIV-a Darka Pappa zanimalo je da li Hrvatska može nešto učiniti kako bi se podigla antidapinška carina, na što mu je ministar Marić rekao da je carinska politika u domeni EU, ali da Hrvatska može i želi taj problem raspraviti s Bruxellesom.
>>>Izvoz u prvom polugodištu porastao gotovo 14 posto
Glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića zanimalo je može li hrvatska vlada donijeti neke mjere u korist izvoznika, na što mu je ministar Marić odgovorio da je cijela porezna reforma išla u tom smjeru, ali da se ne slaže s tim da pojedinoj grupi poduzetnika omogućuju olakšice, nego da poreznom reformom proširimo bazu (tj. oživimo gospodarstvo) te da nakon toga spustimo stope. Glavnog urednika Lidera zanimalo je kada će Hrvatska uvesti euro. Ministar Marić je rekao da je Hrvatska već sad na dobrom putu jer se smanjuje javni dug, no nije želio precizirati kada će to biti jer je još mnogo faktora koji na to utječu.
U prezentaciji koju je imala zamjenica glavnog urednika Manuela Tašler sudionici ovog skupa su mogli saznati da je prosječni tečaj eura u lipnju pao za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no možda puno važnije je to što je pokazala da postoji veza između promjene tržišnih udjela i tečajnih kretanja. Tašler je iznijela podatak da je izvoz u eurima u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani rastao za 16,1 posto, a u kunama za 14,5 posto, što znači da su padom eura domaće tvrtke izgubile 384 milijuna kuna.
Liderov Klub izvoznika broji 29 članica, a na ovom skupu se kao nova priključila Hrvatska kontrola zračne plovidbe.