Ministar financija Zdravko Marić najavio je u utorak kako će se na dnevnom redu ovotjedne sjednice Vlade naći prijedlozi rebalansa proračuna za ovu te proračuna za 2018. godinu, čija će zajednička obilježja biti odgovorno upravljanje javnim financijama, daljnje smanjivanje javnog duga, kao i deficita, koji je već lani bio na povijesno niskoj razini.
Govoreći na konferenciji "Zagreb - financijsko središte", Marić je istaknuo da je ovo druga godina za redom u kojoj se proračun ostvaruje bolje nego se prvotno planiralo.
>>> Marić pozvao oporbu na ‘malo više konstruktivnosti, odgovornosti’
"Ovo je druga godina gdje smo mi u projekcijama konzervativni i pokazuje se da se rezultati ostvaruju i bolje od plana. Ali i u tim okolnostima potrebno je odgovorno voditi javne financije, pa možete računati da ćemo i u ovom rebalansu prepoznati bolje od planiranog ostvarivanje proračunskih prihoda, poreznih prije svega, kao posljedica porezne reforme, ali višak poreznih prihoda ne ide u povećanu potrošnju, jer rashodna strana iz tzv. općih izvora ostaje nepromijenjena. Unutar nje ćemo napraviti neke preraspodjele koje su dozvoljene u okviru rebalansa. Najveći dio sredstava će biti usmjeren za rješavanje određenih dugova i dubioza koje u pojedinim sustavima postoje već dugi niz godina, a tu poglavito mislim na zdravstveni sustav. Naravno, naći ćemo određena sredstva i za aktualne trenutke, primjerice za elementarne nepogode ove godine", najavio je ministar financija.
Posebno je naglasio i da će "deficit biti i još niži od povijesno niskog iz prošle godine, dakle konačno možemo govoriti da su javne financije svedene u održive okvire, odnosno da Hrvatska konačno troši onoliko koliko može i smije i da nema neke pretjerane potrebe za zaduživanjem". Prema posljednjim podacima DZS-a, deficit proračuna opće države za 2016. bio je 0,9 posto BDP-a.
Marić je o rebalansu govorio u nekoliko navrata proteklih tjedana, a iako nije iznosio detalje, najavio je da će se, unutar zadanih limita, npr. povećati sredstva za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, i to s 20 na 100 milijuna kuna.
>>> Održivost Agrokora: Fokus na profitu, prodaji non-core kompanija i nekretnina
Naglasio je i da se rebalansom ne dozvoljava probijanje rashodne strane proračuna, već će limiti ostati ispoštovani, unutar njih će doći do preraspodjele, a višak prihoda ići će u smanjivanje deficita, odnosno duga. Ovogodišnji proračun rađen je uz planirani deficit opće države od 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto, a prijedlogom rebalansa proračuna on bi trebao biti znatno niži, unutar 1 posto.
I proračun za 2018. će biti na istom tragu
Paralelno s rebalansom, ministar financija će u četvrtak predložiti i proračun za 2018. godinu, "koji će također biti na tom tragu", odnosno da rashodna strana mora "ostati pod kontrolom".
"Jasna je poruka svima da se konsolidacija javnih financija nastavlja, i da udio javnog duga neće biti u padu samo 2016. i 2017., nego da to možemo očekivati i u godinama koje slijede. To je u konačnici i najbolji pokazatelj uspjeha ili neuspjeha javnih financija. Drugu godinu za redom možemo reći da smanjujemo udio javnog duga u BDP-u i to dvostruko brže od prosjeka EU", istaknuo je Marić.
"Možete računati da je ne samo naša namjera nego da su naše stvarne aktivnosti usmjerene na održivost javnih financija i sve što je potrebno da bi one bile poluga i mogućnost za održivost gospodarskog rasta i novog zapošljavanje u hrvatskoj, a ne teret koji će stvarati probleme", poručio je ministar financija u utorak.
Sredinom listopada u razgovoru za Hinu ministar Marić istaknuo je da će se prijedlog proračuna držati ciljane razine deficita i duga, a isto tako i ukupnog limita državne potrošnje, zacrtanog Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020.
>>> Kronologija INA-MOL: 14 godina nevolja, pregovora, političkih sukoba…
Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020., koje je Vlada usvojila u srpnju ove godine, prihodi se u proračunu za 2018. planiraju na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.
Ostvarivanje zacrtanih proračunskih planova, ali i projiciranog gospodarskog rasta trebalo bi doprinijeti i planu Vlade da se udio javnog duga u BDP-u smanjuje 2,5 do 3 postotna boda godišnje, pa bi u 2018. bio na 78,3 posto BDP-a.
Prigodom predstavljanja smjernica u srpnju ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković je, uz ostalo, kazao da je za provedbu postojećih i novih mjera koje će Vlada donijeti u kontekstu politike demografske revitalizacije planirano 223,5 milijuna kuna te da će dodatno biti izdvojeno 1,35 milijardi kuna za umirovljenike, pri čemu se očekuju dvije indeksacije i porast mirovina za 2,1 posto tijekom 2018. godine.
Dodatnih 500 milijuna kuna planirano je i za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kazao je i da će proračunom biti predviđena i provedba svih prava koja će proizaći iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, ali i veći proračun Ministarstva obrane, odnosno sredstva za prvi dio troškova koji će se odnositi na nabavu novih zrakoplova.
A propos najnovijeg iskaza MOL-a, Vlada ima svoj hodogram
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da Vlada ima svoj hodogram u vezi otkupa MOL-ova udjela u Ini te da će primjereno odgovoriti na najnoviji MOL-ov iskaz spremnosti na prodaju udjela u hrvatskoj energetskoj kompaniji.
Zamoljen za komentar najnovije informacije da je MOL spreman prodati Inine dionice i hoće li Vlada što poduzimati s tim u vezi, Marić je na marginama konferencije "Zagreb - financijsko središte" odgovorio da je to nešto što se čulo i ranije.
>>> Mol ‘s velikim strpljenjem i poštovanjem’ čeka prijedlog za prodaju udjela u Ini
U sklopu Savjeta za Inu, dodao je, zaključeno je da se u okviru Ministarstva energetike i zaštite okoliša i Ministarstva financija pripremi proces koji bi vodio prema tome da se odabere "globalni igrač u smislu savjetnika", koji će između ostaloga biti uključen u taj proces (otkupa dionica), ali i u promišljanje o poziciji Ine i općenito uz strateške odrednice njezina poslovanja.
Zamoljen da bude konkretniji, Marić je odgovorio da, bez obzira na najnovije MOL-ove najave Vlada ima svoj vremenski horizont te da će adekvatno odgovoriti na najnoviji MOL-ov istup.