Ministar financija Zdravko Marić predstavio je u petak na sjednici Vlade prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, prema kojem će ukupni prihodi biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane te će iznositi 129,2 milijarde kuna, a rashodi će biti smanjeni za 1,6 milijardi kuna, na 131,7 milijardu kuna.
Marić je kazao da je situacija u vezi rebalansa slična kao lani - i ove je godine prikupljeno više prihoda od originalno očekivanih, a taj višak prihoda se neće trošiti nego se zadržava rashodovna stranu proračuna, koja se financira iz općih izvora. Kada se uključe EU pomoći, u rebalansu su ukupni rashodi smanjeni za 1,6 milijardi kuna, istaknuo je.
>>> Vlada danas odlučuje čiji proračun će najviše ‘podebljati’
Dodao je i kako treba apostrofirati činjenicu da je najznačajnija promjena u rebalansu pitanje protestiranih jamstava danih Uljanik grupi. "Da tog elementa nema, u ovom trenutku bi bez problema mogli konstatirati da će i ova godina, kao i prošla, biti završena s viškom proračuna opće države", rekao je Marić, navevši kako se efekt plaćanja po protestiranim jamstava procjenjuje na minimalno 2,5 milijardi kuna do kraja godine.
Kazao je i kako se rebalansom na poreznim prihodima planira prikupiti 2,1 milijarda kuna ili 2,7 posto više nego se originalno planiralo proračunom za 2018.. Pritom se planiraju prihodi od PDV-a od 51,1 milijardu kuna ili 3,1 posto viši, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u gospodarstvu i povećanju raspoloživog dohotka. Prihodi od poreza na dobit bit će za 1,3 posto veći, odnosno u visini od 8,4 milijarde kuna, prihodi od doprinosa 2,6 posto veći ili ukupno 24,9 milijarde kuna, dok bi prihodi od administrativnih i upravnih pristojbi trebali biti 18,2 posto veći, na 4,4 milijarde kuna.
Što se tiče rashoda, oni su ukupno za ovu godinu rebalansom planirani na 131,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,6 milijardi u odnosu na tekući plan. Smanjenje je u cijelosti ostvareno na rashodima koji se financiraju iz ostalih izvora i to iz EU sredstava i vlastitih i namjenskih prihoda.
Iz navedenih ušteda rebalansom se planiraju osigurati dodatna sredstva za mirovine u iznosu od 269,2 milijuna kuna, za ostale rashode za zaposlene 183,7 milijuna kuna (primjena kolektivnih ugovora), za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu od 104,5 milijuna kuna, za dodatni porodiljni dopust od 92,9 milijuna kuna, za Fond za sufinanciranje EU projekata od 80,9 milijuna kuna te za plaće u ministarstvima unutarnjih poslova, demografije, vanjske i EU poslove i kulture od 63,1 milijun kuna (zbog pune primjene kolektivnih ugovora).
>>> Horvat: O radnicima i menadžmentu Uljanika ovisi hoće li uzeti tri minimalne plaće
Ujedno jamstvena pričuva povećava se s originalno planiranih 265 milijuna kuna za 2,6 milijardi kuna, pa će ukupno iznositi 2,865 milijardi kuna uslijed očekivanog aktiviranja državnih jamstava odobrenih Uljanik grupi.
Ukupni rezultat za ovu godinu je manji deficit državnog proračuna, kazao je Marić. "Imamo više prihode, jednake rashode. Međutim po pitanju europske metodologije, kada se sve skupa zbroji i stavimo u obuhvat opću državu, obzirom na situaciju s Uljanikom, projekcija ovog rebalansa je na razini originalne projekcije proračuna za ovu godinu, a to je deficit ili manjak od 2 milijarde kuna ili ukupnih 0,5 posto BDP-a", rekao je. "Unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo sav taj dio prepoznati u statistici proračuna odnosno javnog duga već ove godine svakako očekujemo nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u na iznos od 74,6 posto", dodao je Marić.
Izmjene i dopune državnog proračuna za 2018. Vlada je prihvatila i uputila u Sabor.