Ako student radi noću, na blagdane i neradne dane, nedjeljom ili prekovremeno, satnica se povećava za pedeset posto, što je znatno više od uobičajenog u vrijedećim kolektivnim ugovorima za zaposlenike. Novim zakonom nije definirano koji se sati za studenta smatraju prekovremenima pa proizlazi da je rad iznad četrdeset sati na tjedan – prekovremeni
Radno angažiranje studenata uređeno je Zakonom o obavljanju studentskih poslova koji je na snazi od 8. studenoga prošle godine. U odnosu na prijašnje propise Zakon uređuje mnogo širi krug pitanja o radu studenata, ali ne definira koji se poslovi smatraju studentskima. Proizlazi da student može obavljati bilo koji posao za koji ispunjava uvjet stručne kvalifikacije, osposobljenosti i zdravstvenog stanja. Jedino ne može obavljati posao za koji je posebnim zakonom određeno da ga mogu obavljati licencirane osobe (npr. samo članovi određene profesionalne komore) odnosno da ga moraju obavljati radnici koji su s poslodavcem zasnovali radni odnos. Takvih je ograničenja u našim propisima vrlo malo pa se može reći da student može obavljati svaki posao za koji naručitelj posla procijeni da je sposoban obaviti.
I prema novom se zakonu studenti zapošljavaju preko ovlaštenih posrednika. Posrednici su studentski centri ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard, uz uvjet da su prethodno od Ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje pribavili odobrenje za obavljanje poslova posredovanja. Novost je da posrednici sada pod jednakim uvjetima mogu posredovati u zapošljavanju redovitih i izvanrednih studenata (prema prijašnjim propisima, posredovali su samo za redovite studente). Osim za studente koji studiraju u Hrvatskoj, mogu posredovati za one koji studiraju izvan nje, ako su građani Hrvatske ili druge države članice Europske unije.
Trostrani ugovor
Student koji radi preko ovlaštenog posrednika ne zapošljava se kod naručitelja posla, nije zaposlenik, a naručitelj posla nije mu poslodavac u smislu propisa radnog prava iako student radi prema uputama naručitelja i izvršava radne naloge u zadanome radnom vremenu. Student zapravo obavlja iste poslove kao radnici zaposleni kod tog poslodavca. Za studiranja ima pravo raditi od dana upisa do završetka studija, ali najdulje do dvostrukog trajanja studija na prvoj i drugoj razini. Da bi imao pravo raditi preko ovlaštenog posrednika, mora u prethodnoj akademskoj godini ostvariti najmanje jedan ECTS bod.
Student može raditi tek nakon sklapanja trostranog ugovora između naručitelja, posrednika i studenta kao izvođača. Novost je da se osim u pisanoj formi ugovor može sklopiti elektronički. Sklopljeni ugovor uvjet je za početak rada, u pravilu se zaključuje za svaki mjesec, a iznimno se može sklopiti na rok do 45 dana, ali tad u ugovoru treba navesti razloge zbog kojih se zaključuje na rok dulji od mjesec dana.
Plaćena i stanka
Naknada za obavljeni posao se ugovara, a za 2019. ne može biti manja od 23,44 kune po satu. Ako student radi noću, na blagdane i neradne dane, nedjeljom ili prekovremeno, satnica se povećava za pedeset posto. Na studente se ne primjenjuju postoci povećanja zarade za rad u navedenim okolnostima koji su pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom propisani kao obveza poslodavca prema radnicima, na studente se primjenjuju povećanja satnice za 50 posto propisana Zakonom o obavljanju studentskih poslova. To u praksi može dovesti do situacije da npr. radnik koji radi noću ima pravo na dodatak od trideset ili trideset pet posto, što je uobičajeno u kolektivnim ugovorima koji su na snazi, a student koji radi noću ima pravo na uvećanje satnice od pedeset posto. Zakonom nije definirano koji se sati za studenta smatraju prekovremenim radom, ali analognom primjenom propisa radnog prava proizlazi da je za njega rad iznad četrdeset sati na tjedan prekovremeni. Student koji radi najmanje šest sati na dan ima pravo na plaćenu dnevnu stanku od trideset minuta. Izvođač može sa studentom ugovoriti da mu nadoknađuje troškove prijevoza, prehranu tijekom rada i druge troškove, ali to mu nije propisana obveza.
I dalje najjeftiniji rad
Naručitelj ne isplaćuje ugovorenu naknadu studentu, nego plaća fakturu posrednika, a posrednik isplaćuje studentu. Posrednik će na fakturi za obavljeni posao zaračunati studentsku zaradu i uvećati je za svoju proviziju i obvezne doprinose. Studenska zarada neoporeziva je do godišnjeg iznosa od 60.600 kuna, a sastoji se od petnaest tisuća kuna neoporezivog primitka i 45.600 kuna osnovnog osobnog odbitka koji student koristi bez pribavljene PK kartice.
Ako ostvare zaradu veću od tog iznosa, posrednik im na razliku usteže 24 posto poreza na dohodak i možebitni prirez. Posrednik za studente plaća dva doprinosa: pet posto za mirovinsko i 0,5 posto za zdravstveno osiguranje od posljedica nesreće na radu. Doprinosi nisu dio studentske zarade, oni su propisani kao obveza posrednika.
Uzevši u obzir ukupnu kalkulaciju cijene rada, studentski rad i dalje je u Hrvatskoj fiskalno najmanje opterećen obveznim javnim davanjima. Studenti imaju pravo raditi cijele godine (u većini država samo kad nema nastave), imaju pravo ostvarivati neoporezive primitke, ali ne teče im mirovinski staž.