BDP-a je u četvrtom tromjesečju 2018. porastao 2,3% u odnosu na isto tromjesečje 2017., procjene su Državnog zavoda za statistiku. Usporedba posljednjeg kvartala 2017. i 2018. godine pokazuje kako su gospodarska kretanja u tim razdobljima bila gotovo identična. U četvrtom kvartalu 2017. BDP je rastao 2,2 posto, a 2018. svega 0,1 posto više od toga. Međutim, iako su bili na istoj razini, sada su vidljivi znakovi usporavanja gospodarstva, kaže za Lider ekonomski stručnjak Marinko Škare.
BDP u 2018. realno je veći za 2,6% u odnosu na 2017.
- Sve je u okviru očekivanja, nema spektakularnih iznenađenja. Lagano iznenađenje je skok osobne potrošnje, ali ni on ne izlazi previše iz očekivanih granica, budući da se zbog poreznih rasterećenja porast očekivao. Gledajući druge komponente - industrijsku proizvodnju i izvoz vidljivo da je rast BDP-a isključivo uvjetovan rastom osobne potrošnje, a ona sada u odnosu na četvrti kvartal 2016. usporava - kaže Škare, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma.
Kao pozitivan skok Škare izdvaja i rast bruto investicija u fiksni kapital koji se u prosjeku kretao oko 3,6 posto, a sada je došao na 6,1. Međutim, i to je posljedica već započetih investicija u turizmu, dopune turističkih sadržaja, izgradnja hotela i infrastrukture, a ne novih proizvodnih postrojenja i opreme.
- Nema promjena što se tiče potrošnje države. Izvoz ima isto naznake usporavanja. Izvoz roba usporava, dok izvoz usluga još ima pozitivan trend koji je imao i prije. To je vezano uz usporavanje industrijske proizvodnje koju imamo već nekoliko mjeseci zaredom i uvoza robe koji je kao posljedica toga porastao. Ulazimo u fazu gdje će se stope rasta kretati u prosjeku između 2,3 i 2,5 posto. Tako da slične rezultate možemo očekivati i u ovoj godini - tumači te dodaje kako su analitičari spominjali kako će se negativan rast u Italiji i usporavanje rasta u Njemačkoj odraziti na danas objavljene rezultate, ali, ti efekti će ipak biti vidljivi tek u rezultatima za prvi kvartal ove godine.
Dakle, realno je da se osim usporavanja može očekivati i lagano zaustavljanje rasta, odnosno značajnije usporavanje rasta. Ne krize i recesije, ali usporavanje rasta u svakom slučaju, zaključuje Škare uz dodatak kako je porast osobne potrošnje uz intervencije HNB-a na financijskom tržištu utjecao na lagani porast cijena no, zasad nema nikakvih naznaka inflacije.