Plan proizvodnje Hrvatskih šuma odnosno količina sirovine koja se ove godine smije posjeći iznosi 2,26 milijuna prostornih metara, dok su kupci do sada iskazali zahtjeve za 2,89 milijuna kubika, objavilo je u srijedu Ministarstvo poljoprivrede, iz kojeg ističu kako je u tijeku nadzor tvrtki iz drvnog sektora kako bi se suzbile zloporabe.
>>>Jakupčić: Povisit ćemo cijenu drva, pogotovo za pilane koje izvoze trupce i daske
Kako se navodi u priopćenju objavljenom na internet stranicama Ministarstva, plan proizvodnje Hrvatskih šuma za 2017., odnosno količina sirovine koja se ove godine smije posjeći, a namijenjena je za preradu u drvnoj industriji, iznosi 2.261.824 prostornih metara, dok do sada iskazani zahtjevi postojećih i novih kupaca potražuju više od 2,89 milijuna prostornih metara.
Bivša Uprava tolerirala odstupanja
"Naime, bivša Uprava Šuma kod određenog broja kupaca u proteklom je razdoblju tolerirala odstupanja u prijavljenim razredima finalizacije, a pojedinim kupcima nije isporučila ugovorene količine, pa preneseni dug iz 2016. po sklopljenim ugovorima, a neisporučenim količinama, danas iznosi 119.129 prostornih metara. Nadalje, postojeći kupci traže dodatne količine od 321.042 prostornih metara, a novi kupci još 206.544 prostornih metara", navode iz Ministarstva.
>>>Miodrag Šajatović: Uspješne države znaju naći mjeru između tržišta i intervencije
Ističu kako je, s obzirom na sve te zahtjeve, potražnja drvoprerađivača za trupcima u 2017. veća za čak 636.604 prostornih metara u odnosu na količinu koja se temeljem šumskogospodarskog osnova ove godine smije posjeći.
"Stoga je nužno smanjivanje količina po pojedinim ugovorima, uz izričito poštivanje razreda završenosti proizvoda i stvarnih potreba kupaca", poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Objašnjavaju pritom kako je niska cijena drvnog sortimenta u Hrvatskoj u odnosu na cijene u europskim zemljama glavni razlog za sve većom potražnjom te kako je "drvna sirovina ovisno o vrsti podcijenjena od 30 do čak 70 posto".
>>>Najkraći ravnateljski mandat u Šumama?
"Zbog toga se vrhunska drvna sirovina iz hrvatskih šuma - posebice hrast - već godinama nalazi u fokusu kako domaćih tako i inozemnih tvrtki, pa se u kratkom roku razvila i postala dominantna primarna prerada. Podignute su brojne pilane koje eventualno prepile sirovinu i naprave poluproizvod - dasku ili čak ni to, već izvoze trupce te bez puno rizika ostvaruju brzu i veliku zaradu", upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Meta stranog kapitala
Takvo postupanje, kako nadalje navode, izravno pogađa i šteti mnogim hrvatskim tvrtkama koje su razvile finalnu proizvodnju, a nedostaje im sirovine.
>>>U novom broju Lidera: Pervan vs. Florian – Bitka za Vukovar
Iz Ministarstva upozoravaju i kako su zbog niske cijene trupaca, ali i jeftine radne snage, hrvatski drvoprerađivači postali meta stranog kapitala. "Mnoge inozemne kompanije ciljano dolaze u Hrvatsku i preuzimaju lokalne tvrtke jer, kroz taj model dolaze do jeftine, a vrhunske sirovine. Međutim, činjenica je i da pojedini domaći drvoprerađivači sirovinu koju su dobili po povlaštenoj cijeni ne prerade u visokodohodovne proizvode nego trupce/daske preprodaju u izvozu po značajno višim cijenama", navodi se u priopćenju.
Suzbijanje zloporabe
Iz Ministarstva poručuju kako je u tijeku nadzor tvrtki iz drvnog sektora, a "namjera je suzbiti zloporabe i provesti restrukturiranje modela prodaje drvnih sortimenata uz poštivanje svih konkretnih uvjeta iz definiranih razreda završenosti proizvoda i stvarnih potreba kupaca".
>>>Tolušić pozvao na jedinstvo protiv štetnog organizma: Potkornjak ne pita za stranačku pripadnost
"Cilj je da finalisti dobiju maksimalno potrebne količine, a da se planirana godišnja sječa ne povećava. Finalisti za koje se utvrdi da su preprodavali sirovinu ostat će bez nje, a dobit će je tvrtke koje nemaju dovoljne količine", naglašavaju iz Ministarstva.
Dosadašnju neodgovarajuću uporabu sirovine potkrepljuju i podacima o izvozu u prvih deset mjeseci prošle godine - na izvozu trupaca i drvnih proizvoda ostvareno je 530 milijuna eura, dok je izvoz namještaja donio tek 257 milijuna eura.