I hrvatskim bankarima prijeti Facebookov novac – libra. Autobuserima je već stigao Flixbus. Rentanje ureda na udaru je sustava tvrtke za ‘coworking‘ Rent24. Špediteri se groze startupa Hubbing. Mirovinske fondove napada paneuropski fond. Nitko neće biti pošteđen
U knjigama koje nastoje popularizirati ekonomiju zna se naći uzrečica da su tri najveća izuma u povijesti čovječanstva vatra, kotač i središnje bankarstvo. Za nekoliko godina moglo bi biti promjena pa će kao najinovacije biti navedeni vatra, kotač i Facebookova kriptovaluta libra. Facebook najavljuje njezino lansiranje sredinom sljedeće godine, a središnji bankari diljem svijeta u panici su kako se postaviti prema iznenadnom konkurentu, socijalnoj mreži koja ima oko dvije milijarde korisnika.
Lansiranje libre moglo bi se jednog dana smatrati i prijelomnom točkom u kojoj je digitalna revolucija ušla u svoju turbofazu. Čuvari klasičnoga monetarnog sustava samo su jedna od mnogih djelatnosti koje su se našle pred dramatičnim promjenama. Pokazuje se točnim upozorenje da se postojeći tržišni ili institucionalni lideri ne trebaju bojati svojih klasičnih konkurenata. Opasnost prijeti od izazivača koji uopće nisu u biznisu, tj. djelatnosti u koju disruptorski navaljuju.
Na udaru čak i rentijeri
Bankari su, dakle, na udaru nereguliranog svijeta kriptovaluta. Neki igrači u sustavu, poput Mastercarda i Vise, već se prešaltavaju. Drugi se nećkaju, treći gledaju kako će prilagoditi svoje modele. Ni bankari u Hrvatskoj, naravno, nisu iznimka.
Dobar su primjer i autobuseri. Odjednom ne konkuriraju Čazmatrans i Samoborček. Hrvatsko tržište agresivno preuzima donedavni startup koji nije imao nijedan autobus – Flixbus. Sasvim novi franšizni model velikim dijelom temelji se na aplikacijama za naručivanje mobitelima. Već je nekoliko hrvatskih klasičnih autobusera primijenilo pristup ‘ili se pokloni, ili se ukloni‘ pa je svoje autobuse prebojilo u prepoznatljivu zelenu Flixbusovu boju.
Ne spavaju mirno ni hrvatski špediteri. Startup Hubbing našao je investitore i ubrzano razvija aplikaciju koja prijeti da će postati ‘marketplace‘ koji prijevoznike spaja s klijentima bez posrednika špeditera. Za sada konkurira ponudom u kojoj se cijena špedicije zna unaprijed, za razliku od klasičara koji to ‘izbace‘ tek na kraju posla.
Onda su tu i osiguravatelji te voditelji mirovinskih fondova. Njihovu tržištu prijeti Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP), novi oblik dodatne štednje za stare dane. I koliko god autori uvjeravali da to neće biti konkurencija postojećim mirovinskim fondovima, jasno je da će biti prelijevanja.
Mirni ne mogu biti čak ni rentijeri poslovnih prostora. Varijanta u kojoj sagradiš zgradu, opremiš prostor i nađeš tvrtku koja će plaćati najam više nije bez rizika. Ugodan i ne previše stresan posao kvare neki novi igrači. Pa je tako u Zagreb iz Njemačke stigao Robet Bukvić. Njegova tvrtka Rent24 mrsi račune klasičarima jer nudi ‘coworking‘ i koncept ‘coliving‘. Ima priču o stvaranju zajednica. Stanarima organizira zajedničke doručke i druženja. Već ima šezdeset lokacija u dvanaest zemalja na tri kontinenta. Gdje god otvori svoj ‘hub‘, ubrzo se stvori lista čekanja.
Varka poopćavanja
Sve je to istodobno fascinantno i zastrašujuće. Promjene su sve brže. Razvoj digitalnih tehnologija u kombinaciji s globalnim tiskanjem sve veće količine lako dostupnog novca stvara nevjerojatne potrese.
Naravno da je logično pitanje kamo sve to vodi. Odgovor nije jednoznačan, ali valjalo bi imati na umu ono što se u ekonomiji zove varka poopćavanja. Primjer je publika na tribinama neke utakmice. Gledatelji koji sjede u prvom redu baš i ne vide dobro. Pa se dignu. Oni iz drugog reda se pobune, ali bez uspjeha. Pa se i oni dignu. I tako svi na tribini moraju ustati. Na kraju opet svi jednako (ne) vide. Jedino što ih bole noge od stajanja.
Tako je i u slučaju ovih digitalnih disruptora. U prvoj fazi novi će igrači zauzeti dio tržišta i vjerojatno ostvariti ekstraprofite. Ali onda će ih početi kopirati novi ‘uljezi‘. Pa će se probuditi i dio starih igrača. I oni će obogatiti svoju ponudu. Tako Flixbusu već prijeti slovenski Nomago. A i drugima će odgovoriti izazvani. Na kraju će tržište opet uravnotežiti profite, samo što će kupci usluga biti navučeni na bogatiju i bržu uslugu.
Zanimljivo je na konferencijama o marketingu i prodaji slušati od mladih predavača kako su ti milenijci sve zahtjevniji i razmaženiji te kako to stvara sve veći stres ponuđačima. I tako ti frustrirani ponuđači usluga, kad završe svoj radni dan, kreću u kupnju. Onda i sami postaju zahtjevni. Na drugima liječe svoje jutarnje frustracije. Spirala se zavrtjela.