Imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak je 100 milijardi kuna! Prema informacijama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, 29. siječnja imovina OMF-ova iznosila je 99,7 milijardi, rečeno je na press konferenciji Hanfe u petak u Zagrebu.
Inače, obvezni mirovinski fondovi će u startupove moći ulagati tek u drugom dijelu ove godine. Iako su zakonske izmjene stupile na snagu prvoga dana ove godine, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mora tek donijeti pravilnike koji će detaljno propisati takva ulaganja.
- U drugome tromjesečju donijet ćemo pravilnik koji će propisati kako će kojemu fondu biti raspoređeni novi članovi. Riječ je o tome da novim zakonskim izmjenama, po 20 posto novih članova dobiva svaki fond kojih je ukupno četiri, a 20 posto koji ostanu ide onome fondu koje je u prošloj godini ostvario najbolji prinos. Kada donesemo taj pravilnik, nakon njega donijet ćemo pravilnik i o ulaganju OMF-ova u startupove – rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe odgovarajući na novinarsko pitanje.
>>>Startupovima se ‘smiješi’ potencijalnih 100 milijuna kuna ulaganja, i to od mirovinskih fondova
Dakle, svake godine prosječno u drugi stup ulazi oko 60.000 novih članova. Dakle, svaki fond dobiva po 12.000, a posljednjih 12.000 odlazi onome fondu koji je u prošloj godini ostvario najbolji prinos. Prema posljednjim podacima Hanfe, fond topa A PBZ/CO ostvario je najbolji prinos (2,02 posto) tako da bi taj fond ove godine moga biti ‘bogatiji‘ za od prilike 24.000 članova.
U rijetko viđenoj punoj dvorani Hanfe (što pokazuje da se Hanfa napokon otvorila javnosti), novinari su brojnim pitanjima pokušali saznati razne informacije o obveznim mirovinskim fondovima. Tako su doznali da trenutno manje od 250 ljudi u Hrvatskoj prima dio mirovine iz drugog stupa, da su obvezni mirovinski fondovi isplatiti 5,2 milijarde kuna mirovinskim društvima. I da je veći dio tog iznosa otišao u prvi stup.
Naime, na press konferenciji je rečeno kako u suradnji sa stručnjacima, Hanfa predviđa da će dvije trećine imovine članova u drugome stupu i ostati u drugome stupi, a da će jedna trećina otići u prvi stup. Jednostavnom matematikom, dobije se iznos od 30 milijardi kuna za koje se očekuje da će iz drugog stupa biti uplaćeno u prvi stup jer će članovi čija je to imovina dobivati veću mirovinu uz prvog stupa.
Čelni čovjek Hanfe Ante Žigman komentirao je, za sada diskutabilnu zakonsku odredbu kojom članovi uprava mirovinskih fondova ne smiju biti u nadzornim odborima kompanija u kojima fond ima dionice.
- Ne bih rekao da ovom odredbom mirovinski fondovi nemaju nadzor nad kompanijom. Naime, oni kao vlasnici tvrtke, odnosno kao dioničari i dalje mogu u nadzorne odbore predlagati osobe koje žele i za koje smatraju da taj posao mogu dobro obavljati. No, često je bilo sukoba interesa. Naime, imali smo slučajeve kada se predsjednik NO-a neke tvrtke morao izuzimati iz rasprave i glasovanja o nekoj odluci jer je on ujedno i član Uprave fonda koji je dioničar. Dakle, on kao član NO-a ima informaciju koju ne bi imao da je samo fond menadžer – kaže Žigman.
Žigman je govorio i o namjeri Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje je najavilo osnivanje svog mirovinskog osiguravajućeg društva. Žigman je napomenuo kako je HZMO morati ispuniti sve identične uvjete kao i Raiffeisen MOD i morati poslovati pod jednakim uvjetima.
Na press konferenciji govorilo se i o tome kako je u posljednjih gotovo 17 godina postojanja obveznih mirovinskih fondova, njihova imovina dosegnula 17 posto ukupne financijske imovine u Hrvatskoj. Velike nade polaže u treći stup.
- Hanfa preporuča da građani ulože u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ukinuta je ulazna naknada za koju mislimo da je bila netransparentna, da ne kažemo neopravdano visoka – rekao je Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe.
>>> Ovo je novi način da zaposleniku date dodatnih 11.000 kuna godišnje – bez dodatnog troška
Hanfa je napravila simulacije mirovine iz trećeg stupa. Ukratko rečeno, tko god godišnje uplati 5000 kuna u treći stup, za 30 godina mogao bi imati više od 200.000 kuna na računu (uplatio je naime uplatio je 150.000) i mogao bi tijekom 20 godina mirovine svaki mjesec primati 840 kuna mirovine. Žigman trenutno ne strahuje da bi država mogla ukinuti državna poticajna sredstava (DPS) koja trenutno iznose 750 kuna na uplaćenih 5000 kuna godišnje.
