Kada se već ne može postići lak konsenzus oko kurikularne reforme u području društvenih znanosti, trebalo bi barem ubrzati promjene na području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) koje nije predmet ideoloških podjela, poručio je Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj i predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska.
>>>STEM: Mikroračunala dobilo 2239 nastavnika u 746 škola
Govoreći u utorak na konferenciji Ulaganje u ljudski potencijal za gospodarski rast, u organizaciji USUH-a i Europske komisije, Fogec je ponudu radne snage okarakterizirao kao jedan od ključnih faktora za investitore i rekao kako Hrvatska stoji dobro u pogledu visokoobrazovanih i niskokvalificiranih, ne i srednje kvalificirane radne snage kakvu posebno zahtijevaju turizam, građevina i proizvodnja.
Dualni sustav obrazovanja
Snažno se založio i za uvođenje dualnog sustava obrazovanja kakav postoji u nekim drugim članicama Europske unije, no ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak upozorila je da kompanije redovito deklaratorno prihvaćaju taj sustav, ali ne iskazuju interes za primanje vježbenika kada je potrebno. Ipak, složila se s potrebom jačanja STEM područja.
- Hrvatska se mora početi već sada pripremati za budućnost u kojoj će velik postotak trenutnih radnih mjesta biti izbrisan, smatra Fogec.
U pozdravnom govoru šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević izrazio je zadovoljstvo odazivom na konferenciju i podsjetio na sporost u provođenju reformi na području rada i obrazovanja u Hrvatskoj, usprkos jasnim preporukama Komisije.
U kratkoj prezentaciji, zamjenik glavnog tajnika Komisije Jean-EricPaquet naglasio je važnost teme obrazovanja i zapošljavanja za Hrvatsku, priznavši kako usprkos višegodišnjem gospodarskom oporavku problem zaposlenosti nije riješen. Ulaganje u obrazovanje i socijalne politike pokazalo se vrlo isplativim jer su zemlje s takvim pristupom prve izašle iz recesije.
Nedostatak ljudi u turizmu i građevini
U Komisiji su, objasnio je, impresionirani vizijom i energijom Hrvatske, ne i implementacijom koja je zasad spora, ali je izrazio zadovoljstvo podatkom da je Hrvatska najbolja po pitanju statistike napuštanja škole u EU-u. S druge strane, Hrvatska ne stoji najbolje u pogledu PISA testova koji mjere vještine u matematici, znanosti i čitanju.
U skladu s općim raspoloženjem, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić složio se s ocjenom važnosti STEM-a i rekao kako postoji problem uparivanja nezaposlenih sa srednjom spremom na burzi rada s velikim brojem praznih radnih mjesta. Visokoobrazovanima, pak, nedostaje nerijetko praktičnih znanja kakva trebaju kompanije. Direktor tvrtke Agrivi, koja se bavi tehnologijom u poljoprivrednom sektoru, Matija Žulj isto je izrazio uvjerenje da treba jačati STEM, bez kojeg njegova tvrtka ne bi mogla funkcionirati, ali i dodao kako je potrebno razvijati vještine kao što su komunikacija, prezentacija i kreativno razmišljanje.
>>>Divjak: Krećemo u pilot projekt kurikularne reforme
Bojan Poljičak, direktor Adecca u Hrvatskoj, objasnio je kako Hrvatskoj nedostaje prijeko potrebnih ljudi u industrijama kao što su turizam i građevina, no i da su visokoobrazovani radnici često prekvalificirani za poslove koje rade. Prema njemu, Hrvatska još nije dovoljno integrirana u europsko tržište i ne koristi dovoljno prednosti koje nudi, zbog čega investicije idu drugamo.