Nenad Bakić, poduzetnik i investitor koji je trenutno najviše posvećen digitalnoj transformaciji u obrazovanju u Hrvatskoj i drugim zemljama – osnivač IRIM-a, vodeće organizacije za uvođenje STEM edukacije u obrazovanje, održao je predavanje na temu „Croatian Makers – Stvaranje kulture uspjeha“.
Croatian Makers je projekt udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM, koji kroz pokret Croatian Makers uvodi STEM aktivnosti u obrazovno-odgojne ustanove i lokalne zajednice te s dosegom od preko 100.000 djece. Najveći je to najveći izvankurikularni pokret u Hrvatskoj. Fokus mu je razvoj digitalne i znanstvene pismenosti, tehnoloških i ostalih kompetencija u okviru STEM područja za mlade u Hrvatskoj i drugim zemljama, kako bi postali ravnopravni građani 21. stoljeća.
„Danas Hrvatska zaostaje za razvijenim zemljama. Prema istraživanju TIMSS na temu korištenja računala barem jednom mjesečno Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice s deset posto, dok je Danska prva s korištenjem višim od 55 posto“, započeo je Bakić, dodajući kako mnoge varijable pokazuju naše zaostajanje.
To se pokušava ispraviti upravo Croatian Makers pokretom koji trenutno provodi više projekata diljem Hrvatske ali i regije.
„Projekti koje provodimo su digitalni građani, STEM revolucija – razredna nastava, Micro:bitovi u knjižnicama i Promicro. Cilj nam je da omogućimo dostupnost tehnologije svima. Svako dijete danas mora biti digitalno pismeno jer danas u sve struke ulazi ta digitalna pismenost“, rekao je Bakić.
>>> Marko Pavić: Moramo ljudima ponuditi poslove s dodatnom vrijednošću kako bismo ih zadržali
Spomenuo je i Makers robotičku ligu koja je trenutno najveći takav koncept u Europi, a s razvojem su počeli i u Srbiji i BiH. Robotička liga trenutno okuplja više od 12 tisuća djece i provodi se u 600 škola. Također, projekt STEM auto, agilni projekt koji ide po manje razvijenim mjestima i školama kako bi provodio radionice iz robotike. „Djeca moraju postati stvaraoci“. Kazao je Bakić.
Projekt Digitalni građani ima za cilj transformirati javne knjižnice u digitalne inovacijske i obrazovne centre. Projekt će kroz knjižnice učiniti dostupnim modernu edukacijsku tehnologiju odraslima i djeci čime će se omogućiti uvođenje digitalnih vještina u lokalne zajednice. Projekt se odvija uz financijsku potporu Google-a, a provodi se i na Kosovu, Srbiji i BiH.
Putem knjižnica u kojima su se provodile radionice, djeca su naučila programirati, a u cilju je da sve te knjižnice postanu digitalni centri znanja.
>>> Ivica Vrančić: Leadership je bitan, menadžment više nije
„Neke smo već opremili 3D printerima“, kazao je on i dodao kako knjižnice trebaju postati digitalni razvojni centri.
Projektom Promikro cilj je uvođenje digitalne pismenosti u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala. „mi smo jedina zemlja u Europi koja ima programiranje u osnovnim školama“, kazao je Bakić.
Za kraj je poručio svima da pitanje nije gdje si bio 91, ili gdje ti je djed bio 41., pitanje je kako će zemlja izgledati 2031.? A da bi se promjena na bolje dogodila, s njom moramo početi sada.