U biotehnološkoj tvrtki Istraživačkom institutu Genos, svjetskom lideru u visokoprotočnoj glikomici, u petak je na press konferenciji u Biocentru u Zagrebu predstavljen globalni Projekt ljudskog glikoma (Human Glycome Project) koji se bavi određivanjem strukture i funkcije glikana. Američka nacionalna akademija znanosti tek je prije nekoliko godina donijela strateški dokument kojim je glikane identificirala kao jedan od elemenata nužnih za razumijevanje i uspješno liječenje bolesti.
Projekt je predstavio prof. dr. sc. Gordan Lauc, direktor Projekta ljudskog glikoma, predsjednik uprave Genosa i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. U projektu sudjeluje 200 znanstvenika iz vodećih svjetskih instituta, a budući da je Genos vodeći istraživač u ovome području, Projekt ljudskog glikoma službeno je pokrenut u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Lauc jedan je od dva direktora Projekta, drugi je Richard Cummings s Harvard Medical School. Genos će predvoditi jedan od pet temeljnih prioriteta projekta ‘Inter-individualna varijabilnost glikoma tjelesnih tekućina‘.
Prof. dr. sc. Lauc je na predstavljanju izjavio da, za razliku od projekta ljudskog genoma koji je predstavljen 1993. i čija je provedba stajala milijardu dolara, ali nije ispunio očekivanja struke i javnosti, od Projekta ljudski glikom očekuje se mnogo više, slikovito rečeno da čovjeka pošalje na Mars. Glikani su, naime, uključeni u svaku patološku bolest, a najavljuju je čak deset godina prije nego što se pojavi.
- Želimo li otkriti tajnu života, moramo razumjeti strukturu i funkciju glikana, stoga Genos danas provodi više visokoprotočnih analiza glikoma nego svi ostali laboratoriji u svijetu zajedno. Analizirali smo glikane 82.000 ljudi i imamo bazu podataka iz koje možemo ‘kopati zlato‘ – rekao je prof. dr. sc. Lauc te napomenuo da se radi o istraživanju koje će biti skuplje nego što je bio projekt ljudskog genoma i trajati desetljećima.
- U ovome trenutku financiramo se isključivo našim projektima kojih je već više od 30 i za koje je Genos u ovome području povukao sredstva iz fondova EU u visini od deset milijuna eura, ali trebamo i potporu države – rekao je prof. dr. sc. Lauc.
U HGP je već uključeno 33 projekta s više od 200 znanstvenika, te Kineska akademija znanosti, Sveučilište Harvard, Hannover Medical School, Sveučilište Griffith, Kings College London, Švicarski institut za bioinformatiku, Sveučilište Sjeverne Karoline…
Istraživanja glikoma koristi u razvoju personalizirane medicine, a jedan od prvih rezultata istraživanja HGP je GlycanAge, Genosov test biološke dobi, koji se zasad prodaje u Londonu i Pekingu i u Zagrebu u bolnici Sveta Katarina.
Predstavljanju projekta prisustvovali su dr. sc. Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, i prof. dr. sc. Dragan Primorac, znanstvenik i predsjednik Uprave Specijalne bolnice Sveta Katarina, koji je istaknuo da je vrlo važno dati potporu Genosu u istraživanju jer podržati ovakve projekte znači učiniti Hrvatsku konkurentom na svjetskoj razini. Dr. sc. Antičić je izjavio da će promjena zakona o znanosti i obrazovanju omogućiti izvrsnima uvjete za napredovanje. Nakon press konferencije organiziran je obilazak laboratorija za visokoprotočnu glikomiku Genosa u kojem radi više od 30 vrhunskih znanstvenika iz Hrvatske i 13 zemalja.