Ogorčeni trgovinski rat između SAD-a i Kine eskalirao je u četvrtak, nakon što su dva najveća svjetska gospodarstva međusobno uvela nove kaznene uvozne carine od 25 posto na 16 milijardi dolara vrijedan uvoz.
Najnovija runda carina znači da je vrijednost robe koju međusobno SAD i Kina ocarinjuju od početka srpnja dosegnula 50 milijardi dolara sa svake strane, što je pojačalo rizike za globalni gospodarski rast.
Američke carinske vlasti potvrdile su na svojoj internetskoj stranici da u četvrtak počinju naplaćivati dodatnu carinu od 25 posto na 279 proizvodnih kategorija koje se uvoze iz Kine.
>>> Trgovinski rat: Peking krajem mjeseca šalje pregovarača u SAD
Kineska državna novinska agencija Xinhua objavila je potom da će Peking sa svoje strane uvesti odgovarajuće carine, kako je ranije planirao.
Najnovije carine Washingtona zahvatit će proizvode poput poluvodiča, plastike, kemikalija i željezničke opreme. Kineska lista ocarinjenih američkih proizvoda sadrži njih 333, u širokom rasponu od ugljena, goriva, čeličnih proizvoda, autobusa i medicinske opreme.
Kinesko ministarstvo trgovine potom je objavilo da je Peking prisiljen nastaviti uzvraćati nakon posljednje primjene američkih uvoznih carina. Kina će, najavljeno je, podnijeti pritužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv ovog američkog poteza.
Washington će ovoga tjedna razmatrati i predloženu listu za carinjenje dodatnih 200 milijardi dolara vrijedne kineske robe.
Ekonomisti procjenjuju da carinjenje svakih 100 milijardi dolara vrijednog uvoza dovodi do smanjivanja globalne trgovine za otprilike 0,5 posto.
Izravan utjecaj na kineski gospodarski rast pritom procjenjuju ove godine od 0,1 do 0,3 postotna boda te nešto manje za SAD, no upozoravaju da će negativni utjecaj carina iduće godine biti veći, zajedno s kolateralnim štetama za oba gospodarstva i kompanije koje su povezane s kineskim globalnim opskrbnim lancima.
>>> Padaju prve korporativne žrtve trgovinskog rata
Nedavno je Trump zaprijetio uvođenjem carina na sav kineski uvoz u SAD, koji premašuje 500 milijardi dolara godišnje, ukoliko Peking se pristane na znatne promjene u svojim politika zaštite intelektualnog vlasništva, subvencijskih programa za industriju te ne počne kupovati više američke robe.
Ta brojka daleko je veća od vrijednosti roba koju Kina uvozi iz SAD-a, što jača zabrinutost među analitičarima da bi Kina mogla razmotriti druge vrste odmazde, poput otežavanja poslovanja američkim firmama u Kini ili deprecijacije juana kako bi pomogla svojim izvoznicima.
CompTIA, udruženje tehnoloških kompanija, prozvalo je nove američke carine na tehnološke proizvode „neodgovornim i obmanjujućima”.
„Te carine neće samo ozbiljno potkopati američku globalnu konkurentnost i liderstvo u najnovijim tehnologijama, nego će ugroziti i infrastrukturu američke nacionalne sigurnosti”, izjavila je Elizabeth Hyman, izvršna potpredsjednica tog udruženja.