Iako je ova godina najavljivana kao godina reformi, to će biti tek minireforme, a prave će izostati. Od poreza na nekretnine definitivno se odustalo, kao i od promjena u neučinkovitom administrativno-teritorijalnom ustroju.
Promjene koje nastupaju 1. siječnja 2018.
Minimalna plaća
Izmjenom Zakona o minimalnoj plaći i pripadajućom uredbom Vlada je povećala minimalnu plaću s 3276 na 3439,80 kuna, a da poslodavcima kompenzira povećani trošak rada, uvela je mogućnost umanjenja osnovice za obračun doprinosa na plaću do visine 50 posto minimalne ugovorene plaće. Dosad se minimalnom plaćom smatralo ukupno primanje, uključujući dodatke za rad u posebnim uvjetima, odnosno povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi. Ali zbog ove zakonske odredbe minimalna plaća morat će biti ugovorena da se iskoristi pravo na smanjenu osnovicu za doprinose. To je mjera koja bi mogla motivirati poslodavce da ugovaraju minimalnu plaću i ispočetka se čini kao win-win mjera. Naime, budući da je sama minimalna plaća povećana te da se u nju ne ubrajaju dodaci za rad u posebnim uvjetima, poslodavci mogu uz povećanu minimalnu plaću umanjiti trošak rada za 103 kune. Vlada je, ne računajući na rizik od snažnijeg ugovaranja minimalne plaće, izračunala da će državni prihod, ponajviše onaj HZZO-a, biti stoga umanjen za 245 milijuna kuna, prema podatku da je u 2016. minimalnu plaću primalo 76.400 radnika. No uz to je ostavila mogućnost da se svi koji u prosincu isplate plaću do minimalne odmah kvalificiraju za tu mjeru, čime je ostavila prostor poslodavcima da aneksima izmijene ugovore radnicima koji imaju i veću plaću, a na što je Lider prvi upozoravao.
Doprinosi na dohodak
Osim promjena u minimalnoj plaći i obračunu doprinosa na nju, u sustav plaćanja doprinosa od 2018. uvode se još neke olakšice, uz one postojeće, poput potpunog oslobođenja od doprinosa na plaću za radnika mlađeg od 30 godina zaposlenog na neodređeno vrijeme, te za godinu dana za radnika koji se prvi put zapošljava. Novost je da će poslodavci koji zaposle dijete poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja dobiti jednako oslobođenje na rok od pet godina, ako je riječ o radniku starijem od 29 godina. Također, poslodavci će dobiti mogućnost da svojim radnicima neoporezivo nabavljaju i plaćaju tople napitke, vodu i sokove konzumirane tijekom radnog vremena. Hvalevrijedna novost, no potpuni je misterij zašto se jednako pravilo ne bi moglo odnositi na sitne zalogaje namijenjene okrjepi tijekom rada. A što se tiče poreza na dohodak, suzit će se krug uzdržavanih članova obitelji, pa roditelji bračnog supružnika poreznog obveznika neće više moći ući na karticu onoga drugog bračnog druga, već će morati ostati na kartici onog s kojim su krvno povezani. A djedovi i bake, maćehe i očusi, bivši bračni drugovi te unučad i praunučad više se neće moći kvalificirati kao uzdržavani članovi obitelji. Riječ je o praktičnoj kompenzaciji za povećanje osobnog odbitka s 2600 na 3800 kuna koja je stupila na snagu s 1. siječnja 2017.
PDV
Izmjene u sustavu PDV-a mogle bi umanjiti porezne prihode države za pola milijarde kuna. Riječ je o tome da se prag za obvezni ulazak i izlazak iz sustava PDV-a podiže s dosadašnjih 230 na 300 tisuća kuna primitaka unutar godine. Bez obzira na pravni oblik organiziranja, svi poduzetnici koji su u 2017. godini imali isporuke do tog iznosa moći će odabrati da prestanu biti obveznici PDV-a, a oni koji su imali veće primitke morat će ući u sustav PDV-a. Pritom oni koji žele izaći, a koristili su se pravom na pretporez za nekretnine, dugotrajnu imovinu i nabavljene zalihe, možda će ipak morati odustati od izlaska, jer bi im ispravkom iskorištenog pretporeza to moglo postati neisplativo. K tome, poljoprivrednici i obrtnici koji nisu obveznici PDV-a, a nisu ostvarili prihode veće od 300 tisuća kuna, mogu od 1. siječnja 2018. odabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak po stopi od 12 posto, a privlačno im može biti i to što onda neće morati voditi porezne knjige. Računa se da bi podizanjem praga uvjete za paušalno oporezivanje moglo iskoristiti više od 30 tisuća poreznih obveznika. Ukupna porezna rasterećenja u 2018., kako je ovog mjeseca najavilo Ministarstvo financija, iznosit će između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Uz navedeno rasterećenje od pola milijarde zbog višeg praga za ulazak u sustav PDV-a, nabava automobila za osobni prijevoz za gospodarstvo trebala bi uštedjeti ekonomiji oko 450 milijuna kuna na godišnjoj razini, a očekuje se da će promjene u porezu na dohodak tvrtkama uštedjeti dodatnih 260 milijuna kuna.
Elektronička porezna kartica
Porezna se kartica od 1. siječnja može dobiti elektroničkim putem ili preko poslodavca, a uz suglasnost radnika. I promjena podataka moći će se obaviti elektronički, bilo preko poslodavca koji je korisnik sustava ePorezne, bilo putem sustava e-Građani. To će biti korisno obveznicima koji na poreznim karticama imaju upisane osobe koje se više neće smatrati uzdržavanim članovima obitelji, jer će tu promjenu morati upisati u roku od mjesec dana.
Porez na dobit
Od 1. siječnja nastupila su i neka nova pravila u plaćanju poreza na dobit. Poduzetnici koji su obveznici tog poreza mogu odabrati hoće li ga plaćati prema novčanom načelu ili za izdane i primljene račune. To znači odabir plaćanja prema stvarnoj isplati ili prema nenaplaćenom računu, no ako se odluče da se porez na dobit plaća prema tzv. novčanom načelu, morat će i PDV plaćati prema tom načelu.
Porez na dohodak jedinicama lokalne samouprave
Premda je poduzetnicima i poreznim obveznicima možda manje važno za što im porezna davanja idu, velika je novost što od 1. siječnja prihodi od poreza na dohodak idu u cijelosti jedinicama lokalne i područne samouprave. To uključuje i prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju. Kako je određeno Zakonom o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, općine i gradovi će u prihodu od poreza na dohodak sudjelovati sa 60 posto, županije. sa 17 posto, a ostatak će otpasti na decentralizirane funkcije i fiskalno izravnanje. Država bi trebala kompenzirati ako zbog novih pravila pojedina jedinica lokalne samouprave dođe u teži položaj, ali samo u idućih pet godina.
Isplate u gotovini
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma poduzetnici pak dobivaju nove obveze praćenja svog poslovanja, a najvažnije je da ne smiju primiti ili obaviti naplatu u gotovini do 75 tisuća kuna, što je za 30 tisuća kuna manje od dosadašnjeg praga, koji je iznosio 105 tisuća kuna.
Registar stvarnih vlasnika tvrtki
Posebna je novost s 1. siječnja uspostava Registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata. Sad postoji Registar trgovačkog suda, no država će morati voditi evidenciju i o stvarnim vlasnicima jer se vlasništvo može skriti iza ortačkih ugovora ili posredničkih lanaca. NADZOR REVIZORA Ministarstvo financija ove godine dobilo je novu obvezu nadzora revizora, koju je dosad imala Hrvatska revizorska komora. Za društva koja će obavljati reviziju sistemskih tvrtki nadzor će biti obvezan svake tri godine, a običnijim revizorima nadzor će dolaziti svakih šest godina. Među novostima je i to da će subjekti od sistemske važnosti, dakle oni koji se mogu kvalificirati za ‘lex Agrokor‘, morati ugovoriti reviziju s bar dva neovisna društva, a tvrtke će istog revizora moći imati najviše sedam godina.
Vozila za tvrtke
S početkom 2018. poduzetnici koji budu nabavljali sredstva za osobni prijevoz ostvaruje pravo na 50 posto pretporeza. Premda pojedini stručnjaci tvrde da se isti odbitak može iskoristiti i za reprezentaciju, Liderovi stručni sugovornici uvjeravaju da se to odnosi samo na osobne automobile vrijednosti do 400 tisuća kuna te na sve ono što je vezano uz osobni prijevoz, pa tako i nabavu goriva i troškove održavanja.
Vozila za građane
Građani su također manje opterećeni pri kupnji automobila; od 1. siječnja već za rabljena vozila. Upravna pristojba koja mijenja dosadašnju trošarinu u visini od pet posto vrijednosti vozila plaća se prema snazi motora i starosti automobila te se kreće od jedne kune po kilovatu za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po kilovatu za vozila stara do godinu dana, što bi značilo da će građane to stajati upola manje. Ministarstvo je tako planom predvidjelo da ove godine s te osnove ostvari upola manji prihod. Osim toga, olakšan je i prijenos vlasništva rabljenih vozila, koji se može obaviti već u stanici za tehnički pregled, gdje se i plaća nova pristojba.
Neoporeziv trošak smještaja i prehrane sezonaca
Promjenama poreznih propisa određeno je da s 2018. poslodavci mogu sezonskim radnicima zaposlenima na određeno vrijeme neoporezivo plaćati trošak smještaja i prehrane u svrhu rada. Uvjet za to je da je mjesto rada udaljeno najmanje 30 kilometara od prebivališta. Praktično to znači da poslodavci više to ne moraju voditi i obračunavati kao primanje u naturi.
Povećanje turističke pristojbe
U 2018. povećana je i turistička pristojba, i to na način da će se kretati od 2,5 do osam kuna po osobi i noćenju, naravno u odnosu na razred odredišta i razdoblje sezone. Dosad se u špici sezone plaćalo sedam kuna najviše, a od 2018. plaćat će se osam kuna po gostu i noćenju.
Vjerski i zdravstveni turizam
Stupanjem na snagu novog Zakona o pružanju usluga u turizmu proširio se i krug pružatelja usluga u zdravstvenom turizmu. Osim specijalnih bolnica i lječilišta, te usluge mogu pružati i druga trgovačka društva koja obavljaju zdravstvene djelatnosti te druge zdravstvene ustanove, ali i zdravstveni radnici u privatnoj praksi. Crkvi i vjerskim zajednicama omogućeno je turističko organiziranje hodočašća.