Uoči današnje saborske rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim ova Vlada i Ministarstvo poljoprivrede po 18. put od hrvatske samostalnosti unose izmjene u proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, oglasila se stranka Pametno. Ove izmjene, ističu, samo su nastavak procesa koji u Hrvatskoj traje posljednjih desetak godina, a očituje se u nestajanju poljoprivredne proizvodnje. U Hrvatskoj se rapidno smanjuje vrijednost poljoprivredne proizvodnje i to se događa u samo nekoliko zemalja Unije.
>>> Državnim poljoprivrednim zemljištem raspolagat će jedinice lokalne samouprave
- Izmjene zakona, kako ih Vlada sada predlaže, vraćaju nas na sustav koji je ukinut prošlim izmjenama Zakona čime se nadležnost nad raspolaganjem zemljišta prenosi na jedinice lokalne samouprave. Osim što je ovo 18. promjena Zakona od hrvatske samostalnosti, dosadašnja iskustva pokazuju kako je takav pristup rezultirao katastrofalnim rezultatima u postotku legalne dodjele državnog zemljišta – ističe Branimir Urlić, član predsjedništva Pametno.
– Vladao je kaos na terenu, na desetine je poznatih slučajeva dodjele državnog zemljišta osobama i subjektima bliskima lokalnim moćnicima, uslijed rastezljivih kriterija natječaja ili čak i očitih kriminalnih radnji. I postotak naplate zakupnina bio je mizeran i bez primjene pravih alata i želje za reguliranjem stvorenih dugovanja. Iako je bilo uspješnih primjera i sam proces omogućava decentralizaciju ovlasti i sredstava, za što se kao stranka zalažemo, nagla promjena dosadašnjeg sustava, kao ni u svim dosadašnjim slučajevima, neće rezultirati željenim realizacijama dodjele zemljišta.
>>> Moratorij na prodaju poljoprivrednih zemljišta strancima istječe 2020.; Most za izmjene zakona
Prijedlogom zakona u sam proces uključuje se i državno odvjetništvo, s nakanom bolje kontrole procesa davanja u zakup, o čemu Urlić kaže: - Poučeni dosadašnjim radom državnih odvjetništva u sličnim slučajevima, zbog neujednačene prakse županijskih odvjetništva i njihove preopterećenosti, navedena tijela samo će biti usko grlo procesa zakupa zemljišta.
Iako se u raspravama o postojećem zakonu najčešće spominje problem dodjele zemljišta u vlasništvu države, zaboravlja se na potrebu aktiviranja privatnog poljoprivrednog zemljišta, koje obuhvaća više od 70% ukupnih površina i koje bi, ističu u Pametno, logično trebalo predstavljati okosnicu razvoja poljoprivrede i s njom povezanih poslovnih subjekata. Samo jedan članak zakona vrlo nerazumljivo pokušava ‘‘riješiti‘‘ privođenje svrsi zapuštenog poljoprivrednog zemljišta “nepoznatih” vlasnika i ne ukazuje da će se išta promijeniti u aktivaciji ove kategorije zemljišta. Zasigurno lokalni načelnici i gradonačelnici neće davati u najam zemljište svojih potencijalnih glasača i tako riskirati gubitak glasova na sljedećim izborima. Provedba ove mjere neće zaživjeti. A da je bilo stvarne volje, i postojeći zakoni i podzakonski akti mogli su riješiti ovaj problem, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini.
>>> Pozdravljen zakon koji favorizira OPG-ove, mlade poljoprivrednike
- Ove izmjene neće pomoći stvaranju kvalitetnog poljoprivrednog tržišta, ostvarenju dostatne poljoprivredne proizvodnje i povezanih proizvođača koji se cjenovno i kvalitativno mogu nositi s europskom i svjetskom konkurencijom i koje bi omogućile opstanak života u ruralnim sredinama. U uvodu zakona stoji kako je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Stoga je krajnje vrijeme da postojanje i korištenje tog neobnovljivog resursa ne bude pitanje dnevne politike već strateška odrednica cijelog društva, prikazana kroz stvarnu brigu za dobro od nacionalnog interesa – zaključuju u Pametno.