Počeo je postupak e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o izmjenama paketa mirovinskih zakona, koji će trajati do 14. listopada. Tim povodom ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić gostovao je u emisiji Tema dana HRT-a i odgovarao na kritike sindikata i javnosti.
- Sadašnji umirovljenici su imali rekordan rast mirovina - u dvije godine Vlade Andreja Plenovića mirovine su podignute za 6,3 posto. Imamo očigledan rast mirovina koji se prelijeva radi rasta plaća, istaknuo je ministar.
Suočen s činjenicom da taj rast zapravo iznosi 69 kuna, ministar je rekao kako to nije malo, te da u proračunu nedostaje 17 milijardi kuna.
>>>Pavić: Sindikati bi mijenjali koncept mirovinske reforme, Vlada spremna na kompromis
Ministar Pavić u više je navrata isticao kako je cilj Vlade odlazak u mirovinu sa što duljim stažem, pri čemu će i mirovine biti veće, piše Hina.
Vlada spremna izaći s kompromisnim prijedlogom
U javnu raspravu bit će upućen sadašnji prijedlog paketa mirovinske reforme, a moguće izmjene bit će usuglašene do slanja zakona u Hrvatski sabor, što se očekuje kroz mjesec dana, najavio je ministar u ponedjeljak nakon razgovora sa sindikalnim predstavnicima.
Poručio je kako je Vlada spremna izaći s kompromisnim prijedlogom. "Iznijeli smo određeni paket kojeg smo smatrali kompromisnim, sindikati su iznijeli paket koji mijenja koncept odlaska u mirovinu sa 67 godina i prijevremenog umirovljenja", dodao je Pavić.
Još ćemo jedni i drugi malo razmisliti i svakako ćemo se naći, pokazali smo da imamo volje za pregovore i socijalni dijalog, a bitno je da smo taj proces odradili prije puštanja prijedloga u javnu raspravu, rekao je Pavić.
Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenja radnog vijeka do 67. godine života od 2031. godine donosi oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili prijeći u 1. mirovinski stup.
Izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu žena i muškaraca
U cilju jačanja održivosti mirovinskog sustava, predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine sve do kraja 2026. godine.
>>>Mirovinska reforma: Sindikalci se zauzimaju za sindikate s manje članova
Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za šest mjeseci godišnje do 1. siječnja 2031., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, tako da se dob i mirovinski staž potrebni za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. do kraja 2026. godine.
Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po šest mjeseci godišnje, te će od 1. siječnja 2031. godine trebati navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.
Destimuliranje kasnijeg odlaska u mirovinu
Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji imaju 35 godina mirovinskog staža povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15 posto na 0,34 posto po mjesecu.
>>>Prijedlog mirovinske reforme: radni vijek do 67. i stroži uvjeti za prijevremenu mirovinu
Kako bi se destimulirao raniji odlazak u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a uzimajući u obzir prosječno trajanje života korisnika, činjenicu da se ona duže koristi, da se važeće normativno rješenje smanjenja nije pokazalo razmjerno pogodnostima zbog ranijeg odlaska u mirovinu, te da djeluje destimulativno na kasniji odlazak u mirovinu, predlaže se primjerenije umanjenje prijevremene starosne mirovine.
Propisuje se linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08 posto po godini do maksimalno 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu, stoji u predloženim zakonskim izmjenama.
Objavljeni prijedlozi izmjena pet zakona
Na portalu e-savjetovanja objavljeni su prijedlozi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
>>>Stranka umirovljenika: Paviću, koliko su sigurne buduće mirovine?
Za sudjelovanje u savjetovanjima treba kreirati kreirati korisnički račun, a postupak registracije objašnjen je korak po korak. Na adresu elektroničke pošte korisnik će dobivati obavijesti s temom i kratkim opisom savjetovanja, datumom do kojega se može sudjelovati u savjetovanju i izravnom poveznicom na savjetovanje.
I bez kreiranja korisničkog računa mogu se pregledavati sva objavljena savjetovanja, pristigli komentari, objavljena informiranja te izvješća o provedenim savjetovanjima.