U XIV. stoljeću, za vrijeme Dubrovačke Republike, za novčanu jedinicu od jednog perpera moglo se dobiti oko 80 litara vina ili 24 kilograma janjetine odnosno samo 46,8 kilograma pšenice! Teško je zamisliti kako bi pod tim uvjetima danas poslovali proizvođači kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača. Analiza unatrag pet godina pokazala je da je u pekarskoj djelatnosti najviše poduzetnika bilo 2016., njih 850, s 15.874 zaposlena, a 2012. bilo je 664 poduzetnika s 14.630 zaposlenih. Broj zaposlenih najviše je rastao kod Mlinara iz Zagreba, za 521 zaposlenog, i kod Bobisa iz Splita, za 377 zaposlenih.
Veliki izvoz baklava
Ukupni prihodi u pekarstvu u pet godina porasli su za 12,6 posto, s tim da je udio izvoza u ukupnim prihodima porastao s 0,6 posto na 1,8 posto udjela. Prvi po vrijednosti izvoza je lider u ovoj industriji - Mlinar, koji je počeo izvoziti 2014. i do 2016. gotovo udvostručio izvoz - s 14,3 na 27,2 milijuna kuna. Drugi najveći pekarski izvoznik je New Bakery iz Donje Lomnice. Najveća europska tvornica baklava, u stranom vlasništvu, izvezla je lani gotovo 11 milijuna kuna, što je 96 posto prihoda. Uz rast izvoza od 228 posto, kod poduzetnika u pekarskoj industriji rastao je i uvoz, i to 44 posto, ali unatoč tomu uvoz je i dalje veći od izvoza u cijelom promatranom razdoblju, što je rezultiralo negativnim trgovinskim saldom koji je bio najveći 2012. (32,9 milijuna kuna), a najmanji 2015. (515 tisuća kuna). Tijekom svih pet godina poduzetnici u djelatnost proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača poslovali su pozitivno te ostvarili dobit, najveću 2015. i 2014., a samo malo manju 2016. godine kada je iznosila 155,5 milijuna kuna, što je 471 posto više u odnosu na 2012.
Plaće ispod prosjeka
Na navedene rezultate poduzetnika ove skupine djelatnosti najveći utjecaj ima Mlinar s 58,5 milijuna kuna iskazane dobiti u 2016. godini, a slijede ga još dva poduzetnika iz Zagreba, Pan pek, s 30,1 milijun dobiti i Pekara Dubravica s 20 milijuna dobiti. Najveći je gubitak ostvarilo društvo u mješovitom vlasništvu Prehrambeno-industrijski kombinat iz Rijeke, u iznosu od 8,9 milijuna kuna. Na rezultate u 2012. najviše su utjecali Centar Škojo iz Osijeka s ostvarenih 20,2 milijuna kuna dobiti te Pekara Cvek iz Donjeg Kraljevca s gubitkom od 13,5 milijuna kuna (brisana je iz Sudskog registra 2015.).
Da zaposlenima u proizvodnji svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača život nije uvijek sladak, pokazuje visina prosječne mjesečne neto plaće, koja je u 2012. iznosila 3339 kuna, a u 2016. godini bila je malo veća, 5,4 posto, i iznosila je 3520 kuna. To je znatno niže u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih na razini Hrvatske u 2012. (4769 kuna) i 2016. godini (5140 kuna), unatoč tomu što su u toj industriji teški uvjeti rada (rad u tri smjene, nedjeljom, blagdanima i praznicima...). Na razini cijele prerađivačke industrije prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih također je veća, kako od one u razredu pekarske djelatnosti tako i na razini svih poduzetnika Hrvatske, i u 2016. iznosila je 5173 kune.
Autor: Fina