Ovršni zakon je na dnevnom redu Vlade, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako će se to pitanje rješavati na socijalno osjetljiv način, uz dijalog s udrugama.
>>> Bošnjaković: Nema vremena za izradu novog Ovršnog zakona
"Ta je tema na dnevnom redu. Naravno da će Ovršni zakon biti u proceduri i, ono što sam već nekoliko puta rekao, podizanje cenzusa onog dijela plaće koji ne bi bio podvrgnut ovrsi. Nastojanje rješavanja toga pitanja na socijalno osjetljiv način, i uz uvažavanje i dijalog s brojnim akterima i udrugama koje se tom temom bave, predmet su rada Vlade i nadležnih resora", rekao je Plenković odgovarajući na pitanja u Hrvatskom saboru.
Plenković potvrdio da je tijekom dana primio pismo predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, sa zaključcima nedavno održanog okruglog stola "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran", u kojemu je navela kako, s obzirom na izneseno, zabrinjava što do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema, te je apelirala na Vladu da se njegovom rješavanju pristupi bez odgode.
"Predsjednica je uputila pismo koje je došlo danas tijekom dana. Vodite računa da su na okruglom stolu koji je prethodio tom pismu bili i nadležni ministri u hrvatskoj vladi", istaknuo je Plenković.
>>> Gazivoda: Reprogram dugova jedino rješenje blokiranih i ovršenih
Rekao je i kako će proučiti Mostov prijedlog modela otkupa Ine od Mola, koji je ta stranka predstavila danas na konferenciji za novinare u Saboru.
"Proučit ćemo njihov prijedlog. Savjet (za pregovore s MOL-om) se sastao, sastat će se opet. To je zahtjevan posao", rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara.
Nakon odluke arbitražnog suda Hrvatska će štititi nacionalne interese
Hrvatska nema nikakvih zapreka "reagirati na crti zaštite nacionalnih interesa" nakon sutrašnje odluke arbitražnog suda o granici sa Slovenijom, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković, izrazivši nadu da neće doći ni do kakvih jednostranih poteza nakon što se objavi presuda.
"Objasnili smo našu poziciju svim partnerima. Idemo svojim putem, a Slovenija će kao zemlja koja štiti svoje interese poduzimati svoje. Mi nemamo nikakvih zapreka reagirati na crti zaštite hrvatskih nacionalnih interesa a pitanje teritorija i granica jedan je od najvažnijih", rekao je premijer Plenković u izjavi novinarima, nakon sudjelovanja na sjednici Hrvatskog sabora.
>>> Predsjednica: Ovršni zakon je ‘duboko nepravedan i neodrživ’
Naglasio je kako je sklon "dedramatizirati sutrašnji dan i reakcije" jer "nakon četvrtka doći će i petak", te istaknuo da je Hrvatska spremna i otvorena za daljnje razgovore sa Slovenijom o rješavanju graničnog spora.
Pitanje razgraničenja tema je koja je "proteklih godina niz puta uzburkala javnost. Ja ne vidim nikakvu potrebu da se to dogodi i sutra. Pozicije obje zemlje su jasne, a pitanje razgraničenja i dalje će biti s nama", rekao je.
"Očekujemo da ne dođe do poduzimanja nikakvih jednostranih poteza", istaknuo je premijer Plenković.
Na pitanje trebaju li građani strahovati odgovorio je kako nema razloga za nikakvu bojazan, jer su Hrvatska i Slovenija susjedne prijateljske zemlje, članice EU-a i NATO-a, te da imaju dovoljno zrelosti nastaviti razgovore i nakon sutrašnjeg dana.
Arbitražni sud u Den Haagu objavit će u četvrtak presudu o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu, no predstavnici Hrvatske neće biti u sudnici niti će fizički primiti presudu, odlučeno je u Zagrebu, sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog "teške povrede arbitražnog postupka".
>>> Predsjednica: Želim da se Vlada konačno usredotoči na život, na egzistencijalna pitanja
Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.
Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.
Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".