Najavljeno poskupljenje komunalne naknade između 20 i 30 posto koje stupa na snagu od 1. siječnja iduće godine u gradovima poput Karlovca, Osijeka, Koprivnice, Preloga i Murskog Središća pogodit će sve tvrtke, a pogotovo one s većim pogonima. Neke od ‘perjanica‘ hrvatskog gospodarstva koje u tim gradovima zapošljavaju na stotine ljudi, ovu odluku smatraju kontraproduktivnom.
Željko Pavlin, direktor HS-Produkta najavljeno poskupljenje komunalne naknade smatra lošom mjerom za gospodarstvo, pogotovo za one manje subjekte kojima će to, imaju li velike površine, biti značajan teret i povećanje troškova poslovanja. HS-Produkt će to, kao jaka tvrtka preživjeti, dodaje Pavlin, a nasuprot toj odluci Grada Karlovca, pozdravlja odluku Vlade o znatnom podizanju neoporezivog dijela prihoda.
Kelteksova šefica računovodstva Smilja Dobrila kazala je da je njihovo mjesečno opterećenje po osnovi komunalne naknade 15.700 kuna, što je 188.400 kuna na godišnjoj razini. S novim povećanjem iznosa komunalne naknade godišnje će Kelteks morati platiti 235.500 kuna.
- Mi ćemo zahvaljujući toj dobroj Vladinoj odluci, svim našim zaposlenicima, a imamo ih trenutačno 1.550, isplatiti božićnicu u iznosu od 5.000 kuna, što je u ukupnoj masi 7.750.000 kuna. Već smo prije toga za Uskrs i godišnji odmor zaposlenicima isplatili po 2.500 kuna, a svaki dodatni namet će umanjivati ono što bismo mogli podijeliti zaposlenicima - kazao je Pavlin.
Destimulativna odluka
Po iznosu do sad važeće komunalne naknade Grada Karlovca, HS-Produkt je godišnje bio opterećen sa 685.000 kuna, rekla je Bernarda Ivšić, šefica računovodstva tog poduzeća. Porastom komunalne naknade za 25 posto, to će opterećenje iznositi 856.250 kuna. Podsjeća da je HS-Produkt u međuvremenu od svog dolaska na sadašnju lokaciju u četvrti Banija uvršten u 1. zonu gdje su komunalne naknade najskuplje.
Već i prije najnovijeg poskupljenja komunalne naknade, taj je namet, smatra Ivšić, bio prevelik i destimulativan, pogotovo kad je u pitanju HS-Produkt, koji je šireći se otvarao i nova radna mjesta, i koji danas zapošljava više od 1.500 ljudi.
Komunalna naknada Lole Ribara na godišnjoj razini, kazala je šefica računovodstva Milena Teskera, iznosila je po dosadašnjim rješenjima oko 184.000 kuna i to je po njenom mišljenju već bilo prilično opterećenje poslovanja. S primjenom novog iznosa, uvećanog za 25 posto, godišnje će za komunalnu naknadu morati izdvojiti oko 230.000 kuna.
‘Opravdano rješenje‘
Malo optimističniji su ipak u Murskom Središću. Iako je najavljeno poskupljenje komunalne naknade u iznosu 23 posto, to nije pretjerano zabrinulo neke od najvećih kompanija u ovom pograničnom gradiću, dapače. Franjo Sobočan, direktor tvrtke Sobočan Interijeri, prošlogodišnje dobitnice nagrade za najboljeg srednjeg hrvatskog izvoznika, pozdravlja ovu odluku.
- Mi ovdje u maloj sredini kakvo je Mursko Središće nemamo velike naknada kao, recimo, u Zagrebu. Naravno da nikakvo povećanje troškova nije dobro za gospodarstvo, ali nama komunalna naknada ne predstavlja neki značajan trošak u poslovanju. Mislim da će u konačnici lokalna zajednica od toga profitirati, dok je nama to i dalje zanemariv trošak – drži Sobočan.
PPK karlovačka mesna industrija, prema podacima koje je dao predsjednik Uprave Igor Miljak, po dosadašnjem je obračunu i rješenju imala godišnju obvezu uplate komunalne naknade Grada Karlovca od oko 180.000 kuna, u što je uključeno sjedište tvrtke i mesna industrija na lokaciji Selce 33, farma Šumbar i još neki objekti. Po novom bi rješenju ta obveza narasla na oko 225.000 kuna.
Komunalna naknada je namjenski prihod lokalnih jedinica samouprave koji služi građenju i održavanju komunalne infrastrukture, javne rasvjete, ceste i vodoopskrbe, a vrijednost boda obračuna nije se mijenjala niz godina. Iz Udruge gradova poručuju da je povećanje komunalne naknade, s obzirom na porast tržišne cijene građevinskih radova, sasvim opravdano rješenje.
Ovaj potez ipak neće uništiti gospodarstvo, a doprinijet će i lokalnoj zajednici, prihvaća Božidar Lukša, računovodstveni stručnjak i direktor Texela, ali ipak naglašava kako je svako povećanje troškova samo po sebi loše u ekonomiji koja ionako ima problema s konkurentnošću.
- Mislim da bi država i lokalna zajednica trebale biti osjetljivije prema nastojanjima gospodarstvenika da povećaju plaće i profitabilnost, a to je nemoguće uz stalno dizanje troškova - zaključuje Lukša, priznajući da će se za dobar dio poduzeća ovaj trošak u bilanci očitovati tek u promilima.
Surađivao: Mladen Volarić