Za tvornicu malog kalibra zainteresiran i karlovački HS Produkt koji bi bio kooperant, a sve bi se financiralo kreditom na 45 godina
Dok pojedini hrvatski poduzetnici planiraju pauzirati ulaganja zbog aktualne geopolitičke situacije, Vlada nastavlja s planom izgradnje jedne druge strateške investicije, a u pitanju je tvornica streljiva. Hrvatska, ali i Europa, mora imati pristup vlastitim resursima, a jedan od glavnih vojno-industrijskih resursa u vremenima kakvima svjedočimo je streljivo koje se treba proizvoditi unutar EU. To će, rekao nam je ministar obrane Ivan Anušić, osigurati dugoročnu konkurentnost Hrvatske, ali i Europe.
- Nekoliko renomiranih tvrtki zainteresirano je za izgradnju tvornice streljiva malog i velikog kalibra u Hrvatskoj. Uz opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, naš prioritet je i razvoj domaće vojne industrije, a to je važan dio te priče. To je sad već i pitanje nacionalnog interesa pa i nacionalne sigurnosti da imamo snažnu i učinkovitu hrvatsku obrambenu industriju kako bismo se u budućnosti više oslanjali na vlastitu proizvodnju i kapacitete, a manje na nabavu stranog naoružanja – poručio je Anušić.
Ambiciozan projekt
Nakon godina iščekivanja i nekoliko neuspjelih pokušaja, Hrvatska je tako ponovno pokrenula ambiciozan projekt koji bi trebao snažno utjecati na razvoj domaće obrambene industrije, a ako je vjerovati najavama, projekt će se realizirati sa domaćim i stranim partnerima, a jedan od njih bi mogao bi karlovački HS Produkt.
- HS Produkt ne bi u tom konkretnom slučaju bio nositelj projekta, ali smo zainteresirani za ulazak u tu priču kao kooperanti – kratko je za Lider poručio Željko Pavlin, direktor HS Produkta.
Valja podsjetiti kako se o tvornici streljiva pričalo i 2019., a tada se kao lokacija spominjao Kerestinec, a u igri je i tada bio karlovački proizvođač vatrenog oružja.
Kako neslužbeno doznajemo, projekt je već u zreloj fazi, koji će, ovisno o tome pričamo li o tvornici za mali ili veliki kalibar streljiva stajati oko 300 milijuna eura. Neslužbeno doznajemo da bi se financirao kreditom, što samo znači da se ne bi koristile potpore iz fondova Safe ili ReArm.Kredit bi navodno imao poček od godine dana, a otplaćivao bi se na rok od 45 godina, a tko bi bio kreditor, zasad nitko ne otkriva.
Greenfield investicija
No, već se nagađa kome bi to HS Produkt mogao biti kooperant. Neslužbene informacije tako upućuju na ozbiljan interes renomiranih europskih proizvođača streljiva, poput talijanske grupacije Beretta, koja je navodno već poslala i pismo namjere. Projekt se planira razviti kao tzv. greenfield investicija: država će, prema modelu, osigurati potrebnu infrastrukturu i zemljište, dok bi partner preuzeo troškove izgradnje, opremanja i uspostave proizvodnje.
Prema dostupnim informacijama, definirana je lokacija za proizvodnju streljiva malog kalibra namijenjenog osobnom naoružanju poput pištolja i jurišnih pušaka. Koja je to lokacija, ne zna se zasad. Paralelno, vode se intenzivni pregovori o izgradnji tvornice velikog kalibra, koja bi proizvodila projektile za haubice kalibra 122 i 155 milimetara, artikle koji su, osobito u kontekstu aktualnih sigurnosnih izazova u Europi, postali iznimno traženi i strateški važni, ali i vrlo skupi. Naime, prema riječima ministra Anušića, 155-milimetarski projektil za haubice, najtraženiji projektil svih vojski, koji je do prije četiri godine stajao od 550 do 600 eura, danas na tržištu košta između 4500 i 5500 eura!
Za taj su projekt zainteresirani navodno investitori iz Turske, ne prošlih je dana jedna druga zemlja pokazala interes. Naime, Nicole McGraw, kandidatkinja američkog predsjednika Donalda Trumpa za novu veleposlanicu SAD-a u Hrvatskoj, prošlog je tjedna govorila pred Odborom za vanjsku politiku američkog Senata u sklopu procesa potvrde svog imenovanja, a tamo je spomenula mogućnost joint venturea odnosno poslovnog partnerstva između američke i hrvatske kompanije, a spomenula je baš streljivo!
Strateška prednost
Broj zaposlenih u obja projekta kretat će se između 200 i 300, ovisno o dinamici širenja proizvodnje i ulasku na izvozne tržišta. Također, tvornice streljiva bi mogle, takav je barem plan, otvoriti prostor za širu suradnju domaće obrambene industrije, uključujući opskrbne lance, logistiku i razvoj novih tehnologija. Ako svi planirani koraci budu realizirani prema najavljenim rokovima, Hrvatska bi već za nekoliko godina mogla imati funkcionalan i međunarodno konkurentan proizvodni kapacitet streljiva, čime bi, prvi put u suvremenoj povijesti, osigurala dugoročnu stratešku prednost u opskrbi vlastitih oružanih snaga te otvorila novo poglavlje u razvoju obrambenog gospodarstva, a bila bi i značajan izvoznik streljiva, što nije zanemariva stvar.