Obveznici poreza na dobit svojim članovima odnosno drugim osobama tijekom tekuće porezne godine isplaćuju predujmove dobiti ostvarene u toj godini. Propisi koji uređuju poslovanje trgovačkih društava to ne zabranjuju, samo uređuju ograničavajuća pravila za dionička društva (ograničen je iznos koji mogu isplatiti kao predujam dobiti i isplata je dopuštena tek nakon proteka porezne godine u kojoj je dobit ostvarena, a prije utvrđivanja ostvarene neto dobiti).
>>> Regres: Neoporezivih 2500 kuna samo od jednog poslodavca
Za društva s ograničenom odgovornošću, jednostavna trgovačka društva, za društva osoba i za fizičke osobe koje umjesto poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju porez na dobit, nema propisanih formalnih ograničenja za isplatu predujmova dobiti.
U čemu je problem
Dobar će gospodar prije isplate oprezno procijeniti ima li za takvu isplatu osnove u ostvarenim rezultatima poslovanja. Uputno je, iako nije propisana obveza, prije donošenja odluke o isplati dobiti sastaviti račun dobiti i gubitka za dio poslovne godine i utvrditi ima li raspoložive dobiti za isplatu.
Tijekom tekuće porezne godine mogu se isplaćivati predujmovi dobiti ostvarene u toj godini. No ako se nakon obračuna pokaže da je isplaćeno više nego što je ostvareno dobiti, znatno raste porezna obveza. Tada stopa poreza više nije 12 posto, nego 36.
Kad se predujam dobiti isplaćuje fizičkoj osobi, isplatitelj je obvezan od isplaćenog iznosa ustegnuti 12 posto poreza na dohodak od kapitala i možebitni prirez. Nakon proteka porezne godine obveznici poreza na dobit sastavljaju godišnju prijavu, najkasnije do 30. travnja sljedeće kalendarske godine. Ako se u godišnjoj prijavi poreza na dobit pokaže da je ostvarena neto dobit, tj. dobit umanjena za porez na dobit, dovoljna za podmirivanje već ranije isplaćenih predujmova učešća u dobiti, nema nikakvih poreznih posljedica ni za isplatitelja ni za primatelja isplaćene dobiti.
Ako nije cijela neto dobit isplaćena putem predujmova, skupština trgovačkog društva odlučuje o isplati ostatka neto dobiti. Problem nastaje ako se tijekom poreznog razdoblja, prije utvrđivanja ostvarene dobiti, putem predujmova isplati više neto dobiti nego što se istekom porezne godine utvrdi da je bilo raspoloživo za isplatu, tj. kad se primjerice 30. travnja 2018. utvrdi da je tijekom 2017. i u prvim mjesecima 2018. isplaćeno više dobiti za 2017. nego što je u toj godini ostvarena dobit nakon umanjenja za porez na dobit. Dogodi li se to, ono što je prekomjerno isplaćeno više se smatra udjelom u dobiti nego izuzimanjem.
>>> Novi obrazac: Prvi put podaci o transakcijama među povezanim društvima
Isplaćeni primitak više se ne oporezuje kao dohodak od udjela u dobiti već kao dohodak od izuzimanja, stopom poreza na dohodak od 36 posto uvećano za prirez. Naknadna promjena vrste dohotka rezultira obvezom nadoplate razlike poreza na dohodak. Neto svote isplaćenog dohotka od učešća u dobiti treba preračunati u bruto dohodak od izuzimanja, kako bi se utvrdila svota poreza na dohodak od izuzimanja.
S obzirom na to da je dio poreza na dohodak plaćen u trenutku kad se još smatralo da će to biti isplata dobiti (plaćen je porez po stopi od 12%), obveza plaćanja poreza na dohodak od izuzimanja umanjuje se za ranije plaćeni porez na dohodak. To nije sve. Isplatitelj dohotka dužan je ispraviti (poništiti) ranije predane obrasce JOPPD na kojima je iskazana isplata primitka po osnovi udjela u dobiti za koji se naknadno ispostavilo da nije udio u dobiti.
Kako to obračunati
S danom podnošenja prijave poreza na dobit za prethodnu godinu, isplatitelj je dužan ispostaviti novi obrazac JOPPD na kojemu ranije isplaćeni primitak iskazuje kao dohodak od izuzimanja sa zaduženjem za porez na dohodak prema stopi od 36 posto. Na propisani račun poreza na dohodak treba uplatiti samo dodatna 24 postotna boda poreza, a za ranije plaćeni porez na dohodak prema stopi od 12 posto treba od Porezne uprave zatražiti preknjiženje na odgovarajuću oznaku uplatnog računa. Ako je fizička osoba za poreznu godinu u kojoj joj je isplaćeno previše predujma dobiti podnijela godišnju prijavu poreza na dohodak, treba zatražiti ispravak godišnje prijave za tu godinu (prijava poreza na dohodak podnosi se do kraja veljače).
Primitak za koji se naknadno utvrdilo da nije dohodak prema osnovi učešća u dobiti nego dohodak od izuzimanja, smatra se primitkom porezne godine u kojoj je utvrđena ta okolnost, a ne prethodne godine u kojoj je obavljena isplata primitka. Na primjer, za predujmove u dobiti isplaćene tijekom 2017. tek će se u 2018. utvrditi da su postali dohodak od izuzimanja, pa će se smatrati dohotkom od izuzimanja 2018. godine. Zato, krajnje pažljivo s isplatama predujmova dobiti fizičkim osobama! Oprezniji pristup uz uvažavanje svih potencijalnih rizika nije samo stvar poželjnoga gospodarskog ponašanja, već i porezno isplativija opcija.